Artnit

Sreda, 10 Juni 2015 11:22

Umberto Eko - Nema biljke koja bi bila dobra za jelo a da nije dobra i za lečenje Istaknut

"Leti i s proleća, raznovrnošću svojih biljaka, od kojih svaku krasi njen osobiti cvet, ovaj vrt bolje ume da ispeva hvalu Stvoritelju", reče Severino kao da se pravda. "No i u ovom godišnjem dobu travarsko oko sred golog granja vidi rastinje što će doći i može ti kazati da je ovaj vrt štedriji no što je ikada bio ikakav herbarijum, i raznobojniji od prelesnih minijutura što bi se u herbarijumu mogle naći. Zatim, i zimi rastu neke korisne trave, a ostale sam prikupio i odgajio u saksijama, u mojoj laboratoriji, da se nađu kad ustrebaju.

Rečju, korenjem kiseljaka leče se zapaljenja sluzokože, a odvarkom od korenja belog sleza natapa se oblog i privija na mesta gde oboli koža, od čička brže nestaju ekcemi, isitnjenim i samlevenim rizomom srčenjaka leče se prolivi i neke ženske bolesti, biber je dobar za lakše varenje, od kopitnjaka popusti kašalj, pa još imamo finu lincuru za varenje, i sladić, i kleku da od nje pravimo odličan čaj, i zovu, od njene se kore pravi uvarak što prija jetri, sapuniku, koja smiruje katare, odstoji li joj korenje u hladnoj vodi, i valerijanu, čija svojstva jamačno poznajete."

"Imate raznovrsno bilje koje uspeva u različitim podnebljima. Kako to postižete?"

"S jedne strane, dugujem to milosrdnom Gospodu, jer je našu visoravan posadio povrh lanca odakle se, na jugu, vidi more, a s ovoga dopiru topli vetrovi, dok je na severu visoko gorje i otuda stižu šumski melemi. S druge strane, dugujem to plaštu veštine kojim sam se ja nedostojan zaodenuo, slušajući svoje učitelje. Ima bilja koje hoće da nikne i u nesklonoj klimi, samo ako se postaraš za zemlju oko njega, i za đubrenje, i ako mu nadgledaš rast."

"Ali vi imate i biljke koje služe samo za jelo?" upitah ja.

"Ždrebe moje ogladnelo, nema biljke koja bi bila dobra za jelo a da nije dobra i za lečenje, samo je valja koristiti s merom. Jedino ako se pretera može da naškodi. Uzmi, na primer, bundevu. Ona, po svojoj prirodi hladna i vlažna, utažuje žeđ, ali pojedeš li je kad natrune, dobijaš proliv, pa onda moraš da sapneš utrobu mešavinom slačice i rasola. A crni luk? Topao je i vlažan, u maloj količini ojačava snošaj, naravno onima koji se nisu zamonašili, no ako je količina prevelika, javlja se osećaj težine u glavi, protiv čega valja uzeti mleka i sirćeta. To je dobar razlog", dodade malčice zlobno, "da ga se izvesni mladi monah nikad ne prejede. Umesto toga jedi beli luk. On je topao i suv, dobar je protivotrov. Ali nemoj da preteraš, inače ima da ti usisa suviše sokova iz mozga. Od pasulja, opet, čovek obilno mokri i ugoji se, a to su dve sjajne stvari. Ali od njega i ružno sanja. Ipak, manje nego zbog nekih drugih biljaka, jer ima i onih od kojih nastaju zla priviđenja."

"Od kojih?" priupitah.

"He, he, naš iskušenik je suviše znatiželjan. Te stvari treba da zna samo onaj što se bavi travama, inače bi svaki lakoumnik mogao da ide naokolo i snabdeva ljude priviđenjima, a to je taman kao da pomoću trava laže."

Iz romana Ime ruže

Pročitano 3428 puta Poslednji put izmenjeno Subota, 13 Juni 2015 12:12

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Flora doma Umberto Eko - Nema biljke koja bi bila dobra za jelo a da nije dobra i za lečenje