Cimicifuga je rod višegodišnjih biljaka iz porodice Ranunculaceae, koji ima između 12 do 18 vrsta.
Cimicifuga potiče iz Severne Amerike, gde slobodno raste na brežuljcima i senovitim mestima uz šume ili uz divlje žive ograde, a može da poraste u visinu od 2 do 3 m. Američki Indijanci su je od davnina koristili kao lekovitu biljku i zvali je squaw root, što u prevodu znači ženski koren. Koren nekih njenih vrsta korišćen je protiv posledica zmijskog ujeda i za ublažavanje porođajnih bolova i menstrualnih tegoba.
Prvi put je cimicifuga opisana krajem XVII veka. U Evropu je preneta u XVIII veku, kada je i uveden njen ekstrakt u ginekologiju.
Niže vrste cimicifuga porastu u visinu 60 do 80 cm, a visoke vrste i do 2 m. Listovi su trodelni, zelene, ljubičaste ili tamnocrvene boje. Cvasti su razgranate sa belim, krem ili beloružičastim cvetovima.
Zavisno od vrste cimicifuge cvetaju u periodu od jula do oktobra. U julu počinje da cveta vrsta Cimicifuga racemosa, koja poraste u visinu do 2 m, a njene viseće grozdaste cvasti su krem boje. Od septembra do oktobra cveta vrsta White Pearl, a njeni krem beli cvetovi se ističu visoko iznad listova.