Artnit

Ponedeljak, 06 Oktobar 2014 15:48

Bosiljak u srpskoj narodnoj tradiciji Istaknut

Bosiljak ima mnoge narodne nazive: bosiok, bosilje, bažuljak, vasleđen, velsagen, vesligen, fesliđan, mislođen, mislođin. Opevan je i u usmenoj narodnoj poeziji. U srpskom narodu bosiljak je sveta biljka i ima simboliku verskog i duhovnog karaktera.

Smatra se da su bosiljak u srpske krajeve doneli hodočasnici u srednjem veku. Po nekim predanjima ponikao je na grobu cara Uroša, a po nekim od suza Svetog Save. Poznati srpski lekar i botaničar Josif Pančić kaže da bosiljak prati Srbina kroz sav njegov život, u radosti i žalosti, od kolevke pa do groba.

Bosiljak se koristi u crkvenim obredima, krštenja, venčanja, svećenja vodice, tokom sahrana i pogrebnih obreda. Kasnije je postao i simbol ljubavnih odnosa, ali i bračne ljubavi. U srpskom narodu se verovalo da miris bosiljka stvara ljubav, obezbeđuje ljubavnu sreću, a da je bosiljak u prozoru poziv ljubavniku. Devojke su koristile bosiljak kao parfem, a stručak bosiljka stavljale za pojas u struku. Pošto je oko njih prekrasno mirisalo, verovalo se da će imati mnogo udvarača. Devojke su ga slale momcima na dar, a neveste ga "začaravale" u jelu svojim muževima.

U narodnim pesmama bosiljak je opevan od davnina. U narodnoj pesmi Nije za svakog smilje iz 1844. godine smilje devojci tiho progovara: "Nisam raslo za popu u crkvi, za crkvu je kitnjasto bosilje." U narodnim ljubavnim pesmama bosiljak je uglavnom devojački cvet, simbol ženske ljubavi, pa ga zovu i ženskim cvećem.

Bosiljku Srbi pripisuju izuzetnu mističnu moć, zaštitnu, ali i plodotvornu. Njime se štiti novorođenče, kite momci i devojke, domaćin se za Božić kiti bosiljkom kada uđe u kuću i čestita praznik, kao i položajnik i dever na svadbi. Kaže se i da u bašti treba prvo zasaditi bosiljak, pa onda ostalo cveće.

Pročitano 12944 puta Poslednji put izmenjeno Ponedeljak, 23 Januar 2017 12:00

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Flora doma Bosiljak u srpskoj narodnoj tradiciji