Antoni de Melo - Blago pećine koja nestaje
Ovo je priča koju je jedan učitelj ispričao svojim učenicima da bi im pokazao kakvu štetu može da nanese čak i najmanja vezanost za stvari onome ko je duhovno uzdignut.
Epikur - O zadovoljstvu i sreći
Ključan elemenat u etici grčkog filozofa Epikura je pojam zadovoljstva, koji čine stanja kao što su sloboda od straha, požuda i odsutnost bola. Svako biće teži ka zadovoljstvu, a u zadovoljstvu se sastoji sreća. Zato ljudsko delovanje treba da bude usmereno ka postizanju potpune sreće, koja se sastoji u bezbolnosti i duševnom miru.
Andrej Platonov - Duša koja traži sreću
- Poznajem taj narod, tamo sam se rodio - rekao je Čagatajev.
- Zato te i šalju tamo - objasnio je sekretar. - Ne sećaš se kako se zove taj narod?
- Ne zove se - rekao je Čagatajev. - Sam sebi je dao malo ime.
- Koje?
Erih From - Čovjekova se sreća danas sastoji u tome što se on "zabavlja"
Moderni se čovjek otuđio od sebe, od svoga bližnjega i od prirode. On je transformiran u robu, doživljava svoje životne snage kao investiciju koja mu mora donijeti maksimalno mogući profit po postojećim tržišnim prilikama. Ljudske su veze u biti veze otuđenih automata, od kojih svaki zasniva svoju sigurnost na tome što stoji blizu stada i što se ne razlikuje ni u mislima, ni u osjećanju, ni u akciji. Premda svaki nastoji da bude što bliže ostalima, svatko ostaje posve osamljen, prožet dubokim osjećajem nesigurnosti, tjeskobe i krivnje, koji se uvijek pojavljuje kad se ljudska odvojenost ne može prevladati.
Luj Ferdinand Selin - Budućnost svi zločinci vide ružičasto, to ide uz zanat
Težnja ka sreći je velika obmana koja komplikuje čitav život! Zbog nje su ljudi tako naopaki, podli i nesnosni. U životu nema sreće, ničeg do nesreće, lake, teške, trenutne i trajne, javne, pritajene, skrivene, podmukle... “Od srećnika najbolji prokletnik.“
Isidora Dankan - Možda na ovom svetu, takozvana sreća i ne postoji
U San Francisku sam se ponovo videla sa svojom majkom, koju nisam videla tolike godine, jer je ona iz neke neobjašnjive nostalgije odbijala da živi u Evropi. Izgledala je veoma staro i bila je izmučena brigama. Jednom, kad smo ručale napolju, u Klif Hausu, pogledala sam u ogledalu naše dve prilike, pa sam u mislima uporedila moj tužni lik i izmučeno majčino lice, sa ona dva avanturistička duha, koja su krenula odavde pre dvadeset dve godine, sa velikim nadama da će steći slavu i bogatsvo. Oboje je bilo stečeno, ali zašto je rezultat ipak tragičan?
Anton Pavlovič Čehov - Čovek je sam tvorac svoje sreće
- U naše doba čak je skoro čudno videti srećnog čoveka - veli jedan putnik. - Pre ćeš videti belog slona.
- Da, a ko je tome kriv? - veli Ivan Aleksejevič protežući svoje duge noge s vrlo šiljastim. - Ako vi niste srećni, sami ste krivi! Da, a što vi mislite? Čovek je sam tvorac svoje sreće. Ako hoćete i vi ćete biti srećni, ali vi nećete. Vi se uporno klonite sreće!
Herman Hese - Srećan je onaj ko ume da voli
Što sam bivao stariji, sve manje su me ispunjavala sitna zadovoljstva koja mi je život pružao i sve jasnije sam shvatao gde treba tražiti prave izvore radosti i smisla. Naučio sam da biti voljen ne znači ništa a da je voleti sve, da je sposobnost da osećamo ono što daje vrednost i lepotu našem postojanju. Gde god bi se na zemlji pojavilo ono što se može nazvati srećom, bilo je satkano od emocija.
Lešek Kolakovski - O sreći
Sreća, iako predstavlja temu ukorenjenu u filozofiji i religijskoj misli (da ne govorimo o poeziji), nema takvu popularnost kao predmet razmišljanja u današnje vreme. Čini nam se često da se radi o temi pansionatkinja i gimnazijalaca iz prošlih doba, da je smešno i naivno pitanje: na čemu se zasniva sreća, kako je postići? (Odajmo, ipak, dužnu počast Vladislavu Tatarkijeviču, koji knjigu o sreći nije napisao u neko drugo doba, već u vreme nemačke okupacije Poljske.)
Karl Jaspers - Postojanje traži zadovoljstvo, trajnost, sreću
Ima neke nedovoljnosti u svakom načinu sveobuhvatnog, jedne nedovoljnosti kako komunikacije tako i načina bitka onoga istinitog. Ta nedovoljnost treba najpre da se učini razumljivom kroz granicu koja pokazuje da nijedan od tih načina ne može da se sastoji jedino od samog sebe.