Artnit

Nemački filozof i sociolog Jirgen Habermas je osnovne postavke svoje teorije komunikativne akcije izložio u delu Strukturne promene javnosti, koje je objavio 1965, a zatim u svom kapitalnom delu Teorija komunikativne akcije koje je objavio 1981. godine. U ovoj teoriji on pokušava da razume društvo sa gledišta jezika i stavlja naglasak na procese komunikacije i zajednički jezik, a proces jezičkog sporazumevanja određuje kao društveno-kulturni fenomen koji je u osnovi ljudske civilizacije.

Objavljeno u Društvo

Cvajg, ali i Rilke, Verheren, Romen Rolan, Nabokov nisu priznavali granice jer su nosili svoje otadžbine sa sobom na đonovima cipela. Kultura nije svođenje na jedan jezik koji će želeti da bude univerzalan i koji je samo tehnička apstrakcija. Ona nije širenje među masama biblijske poruke koja će morati da bude ponovo ispisana, sažeta, promišljena, svedena na konzistenciju nekakve kaše, da bi bila bolje shvaćena. Da li je to, ipak, ono što industrija dokolice, čije korišćenje Amerika želi da nametne, ono "lako za konzumiranje" pseudokulture posleratnih mass media što želi da diktira Evropi kao zakon kojem se priklanja stvaralaštvo?

Objavljeno u Društvo

Nije čudo što deca, kad izađu iz škole, ne znaju ni da govore, reče iznenada poslužitelj, zabijajući sekiru u panj i izlazeći iz kolibe: nisu u stanju da izgovore do kraja ni jednu jedinu sopstvenu rečenicu, međusobno se sporazumevaju gotovo isključivo uz pomoć pojedinačnih reči, nepitani uopšte ne otvaraju usta, a ono što su naučili samo je nabubano gradivo koje pričaju napamet; mimo toga, nesposobni su da sroče celu rečenicu. “Zapravo su svi manje ili više sakatog jezika“, reče poslužitelj.

Objavljeno u Pero

Kulturna nesigurnost rađa svog jezičkog dvojnika. To isto bi se moglo reći i o tehničkom napretku. U svetu Fejsbuka, Majspejsa i Tvitera (da ne pominjemo elektronske poruke) sažete aluzije zamenjuju izlaganje. Mada je internet u jednom trenutku izgledao kao prilika za neograničenu komunikaciju, sve veća komercijalna usmerenost tog medija - “Ja sam ono što kupujem“ - donosi osiromašenje. Moja deca su primetila da u njihovoj generaciji komunikacijske skraćenice njihovog hardvera počinju da se uvlače u samu komunikaciju: “Ljudi govore kao e-tekstovi.“

Objavljeno u Društvo

Čovek govori. Mi govorimo na javi i u snu. Govorimo uvek, čak i onda kad se ne oglašavamo nijednom rečju već samo slušamo ili čitamo, pa i onda kad posebno niti slušamo niti čitamo, već se umesto toga bavimo nekakvim poslom ili prepuštamo dokolici. Mi uvek govorimo - na ovaj ili onaj način. Govorimo zato što nam je govorenje prirođeno. Ono ne izvire tek iz nekog posebnog htenja.

Objavljeno u Društvo
Vi ste ovde: Home Društvo Prikazivanje članaka po tagu jezik