Artnit

Četvrtak, 22 Avgust 2013 18:01

Identifikacija u masovnoj kulturi i u svakodnevnom životu Istaknut

Karl Larson - Lična identifikacija Karl Larson - Lična identifikacija

Problem identifikacije pojedinca je značajna tema u oblasti socijalne psihologije, još pre pojave masovne kulture. Takav fenomen su predstavljale, na primer želje i težnje pojedinaca da imitiraju ličnosti iz literature i da se identifikuju sa njima. Pojavom masovne kulture problem identifikacije pojedinca dobija nove dimenzije. Istraživači ukazuju na razlike između identifikacije u svakodnevnom životu i identifikacije u masovnoj kulturi.

Da bi pokazao posebne funkcije identifikacije u masovnoj komunikaciji Gerhard Maletzke analizira funkcije identifikacije u direktnoj ličnoj komunikaciji. Po njemu učenje i "zamensko zadovoljenje" predstavljaju dve suštinske funkcije procesa identifikacije. Da bi odredio prvu funkciju, učenje on polazi od Sigmunda Frojda. Prema Frojdu identifikacija je pokušaj deteta ili slabe osobe da preuzme očevu, majčinu ili vlast vođe da bi time umanjila svoj strah. Znači, identifikacija u prvom redu služi težnji za jačanjem i uzdizanjem JA. Na taj način ona omogućava osvajanje novih oblasti sveta i života, proširuje područje iskustva i postaje efikasno sredstvo socijalnog učenja. Bitna funkcija identifikacije je i u tome što čovek doživljava impulse kao ispunjenje čije mu je stvarno zadovoljenje iz bilo kojih razloga uskraćeno. Razni impulsi bi jako štetno delovali na čoveka, ali kroz identifikacije on postiže, "zamensko zadovoljenje" jakih frustriranih impulsa.

Kada su u pitanju osnovne funkcije identifikacije sredstva masovnih komunikacija pružaju više nego direktna lična komunikacija. Razlika je pre svega u kvantitetu i kvalitetu. U direktnoj ličnoj komunikaciji krug izbora ličnosti sa kojima čovek može da se identifikuje je sužen. Tako je broj ličnosti koje čovek sreće u svakodnevnom životu veoma mali i tipološki usko ograničen. Zato ostaju brojne neispunjene i često veoma jake želje i potrebe za identifikacijom. Čovek, na primer u svojoj okolini ne može da nađe bogate i snažne ličnosti, ljubavne ili društvene partnere, umetnike i zločince, svece i neurotičare. Međutim, sredstva masovnih komunikacija mu pružaju obilje takvih figura i proširuju mu krug potencijalnih objekata identifikacije. Posebno veliku ulogu ima fantazija koja utiče na težnje čoveka da sretne figure identifikacije kakvih u stvarnosti nema. Čovek traži junake, nad-čoveka, idealan lik koji nalikuje na bića iz bajki i basni, kao što su anđeli, vile, veštice i đavoli. Međutim, mašta prosečnog čoveka nije dovoljna da zadovolji sve potrebe i zbog toga je bio mali broj onih koji su takve likove stvarali za mase. Međutim, danas su taj zadatak preuzela u velikoj meri sredstva masovnih komunikacija, pre svega zbog umetničkih mogućnosti oblikovanja i tehničkih mogućnosti širenja.

Formiranje ličnosti je pretežno uslovljeno elementima identifikacije u direktnoj ličnoj komunikaciji. Identifikacija u direktnoj ličnoj komunikaciji nije ograničena, na primer, identifikacija sa roditeljima i drugim bliskim osobama ili grupama. Ona je u svojoj osnovi relativno trajnija i realna.

Susret sa komunikatorom u masovnoj komunikaciji traje relativno kratko vreme, pa čak i onda kada se ponavlja isprekidan je većim vremenskim intervalima. Zato je i identifikacija pojedinca u masovnoj kulturi vremenski isprekidana i uglavnom ne može da deluje efikasnije na psihološke promene u strukturi ličnosti. Međutim, u eri tehnoloških inovacija masovni mediji imaju sve veći uticaj na sve sfere života savremenog čoveka, a posebno na sistem vrednosti i formiranje stavova mladih ljudi i dece.

Pročitano 3901 puta Poslednji put izmenjeno Subota, 11 Maj 2019 10:39

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Društvo Identifikacija u masovnoj kulturi i u svakodnevnom životu