Artnit

Subota, 18 Maj 2013 21:33

Propaganda Istaknut

Pol Kle - Alegorija propagande Pol Kle - Alegorija propagande

Propaganda postoji od davnina, praktično još od 2000. godine pre nove ere. Forme njenog ispoljavanja su se menjale, ali njena uloga je ostala ista - izazivanje namerne i svesne pažnje čiji je cilj sticanje koristi za njenog pošiljaoca bilo u materijalnom smislu ili na neki drugi manje vidljiv način. U savremenom društvu propaganda je utkana u mnogobrojne segmente svakodnevnog življenja.

Pojam propagande se kroz mnogo vekova upotrebljavao samo u crkvenim krugovima. Reč propaganda koja se često koristi kao sinonim reči manipulacija, prvi put se susreće 1623. godine u nazivu kardinalnog veća koji je osnovao papa Urban VIII u Rimu radi nadgledanja rada misionara rimokatoličke crkve. Ovaj pojam ulazi u širu primenu, tek u XIX veku sa stvaranjem masovnih političkih partija i sa pojavom buržoaske demokratije kao društvenog uređenja.

Značaj propagande shvaćen je i u ranijim epohama. Grčki filozof, govornik i državnik Demosten je postao poznat po svojim govorima na otvorenom, zvanim filipike, u kojima je napadao makedonsku ekspanziju i Filipa II nazivajući ga varvarinom i iznoseći dokaze da ovaj nije grčkog porekla. Poznate su i tirade rimskog državnika, književnika i govornika Cicerona protiv Katiline

u kojima je napao kao konzul Katilinu, kada se on spremao da nasiljem ugrabi konzulsku vlast. Napoleon posebno ističe važnost propagande u društvenoj akciji i kaže: "Nije dovoljno da bi čovek bio pravedan, da čini dobro, potrebno je da i oni kojima se obraća budu u to uvereni. Moć se zasniva na javnom mnjenju. Šta znači jedna vlada? Ništa, ako nema iza sebe i javno mnjenje."

Smatra se da propaganda deluje pretežno na nesvesne procese. To se često ističe i kao njena prednost. Govoreći o prednostima propagande psiholog Stjuart Bidl kaže: "Propaganda se čoveku nameće, a da ne izaziva suprotne emocije: svaki pojedinac koji doživi njena delovanja ponaša se kao da njegove reakcije zavise jedino od sopstvene volje."

Neki psiholozi vide u propagandi neobično efikasno sredstvo uticanja na mase, mnogo efikasnije od bilo kojeg drugog sredstva društvene prisile, pa je čak upoređuju po snazi delovanja sa atomskom bombom, a kao miroljubivo sredstvo je smatraju efikasnijom od Ujedinjenih nacija.

Socijalni psiholozi, Dejvid Kreč i Ričard Kračfild veruju da u propagandi, kao takvoj, leži neka naročita "moć", koja prostom upotrebom govora i reči utiče na uobičajene procese saznanja i verovanja. Oni smatraju da ne može biti govora o nekoj posebnoj moći, već samo o učincima koji se mogu objasniti naročitim isticanjem u svesti ili saznanju nekih prihvatljivih ideja ili tema, koje iz pozadine stupaju u prvi plan.

Značaj propagande u savremenom društvu zaista je veliki, bilo da je reč o političkoj, ekonomskoj ili kulturnoj propagandi. Danas propaganda obiluje mnoštvom mehanizama kojima nastoji da ostvari uticaj na auditorijum. Ona je utkana u mnoge društvene segmente i poseduje karakteristiku multisenzornog doživljaja. Socijalni psiholog Erih From smatra: "Najveći trijumf propagande, nije postignut time što je nešto bilo učinjeno, već što se uzdržalo od delanja. Istina je velika, ali je još veće, sa praktične tačke gledišta, ćutanje o istini."

Pročitano 2698 puta Poslednji put izmenjeno Četvrtak, 25 Februar 2021 11:59

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Društvo Propaganda