Artnit

Nedelja, 13 Januar 2019 11:55

Sneško Belić - deo dečje zimske idile Istaknut

Aleksandr Averin - Zima u dvorištu Aleksandr Averin - Zima u dvorištu

Sneško Belić je antropomorfna snežna skulptura nalik na čoveka koju često prave deca u područjima s dovoljno snega. On je postao deo dečje zimske idile i vezuje se za proslavu zime i prvog snega. Na mnogim mestima tipični Sneško Belić se sastoji od tri velike snežne grudve različitih veličina s dodatnom opremom za lice i drugim karakteristikama. Zbog skulpturalnosti snega postoji i veliki broj stilova Sneška Belića. Uobičajeni dodaci uključuju grane za ruke, parčiće uglja za oči i usta za lice sa osmehom i šargarepa za nos, a mogu biti uključeni elementi kao što su šal, lonac ili šešir.

Poreklo Sneška Belića je nejasno, ali se smatra međutim da njegova istorija seže sve do srednjeg veka. Sneško Belić je bio fenomen u srednjem veku i pravljen je sa velikom veštinom. U vreme ograničenih sredstava izražavanja, sneg je bio kao besplatni umetnički materijal koji je pao sa neba, pa su ga koristili i umetnici. Istoričar umetnosti Đorđo Vazari zabeležio je da je jedne zime, 1494. godine kada je u Firenci pao veliki sneg devetnaestogodišnji Mikelanđelo Buonaroti napravio u dvorištu vile Mediči u Firenci Sneška Belića koga je naručio Pjero de Mediči.

Bob Ekštejn, autor knjige Istorija Sneška Belića utvrdio je postojanje Sneška Belića još od srednjeg veka istražujući umetničke prikaze u evropskim muzejima, umetničkim galerijama i bibliotekama. Najstarija dokumentacija koju je pronašao bila je marginalna ilustracija u knjizi Book of Hours iz 1380. godine, koja je pronađena u Nacionalnoj biblioteci Holandije u Hagu. Naredna ilustracija se našla u atlasu The Petit Voyages koji su 1598. godine u Frankfurtu u Nemačkoj objavila braća Johan Teodor i Johan Izrael de Bri. Najstariju poznatu fotografiju, koja se originalno nalazi u zbirkama Nacionalne biblioteke Velsa, snimila je 1853. godine fotografkinja Meri Dilvin.

Prva pisana dokumenta koja spominju Sneška Belića potiču iz XVI veka. Spominjao ga je Vilijam Šekspir u svojim delima. Naredni pisani dokument su dečje pesmice iz Lajpciga koje datiraju iz 1770. godine.

Smatra se da je Sneško Belić postao slavna figura božićnih praznika u viktorijanskom dobu. Tada je došlo i do masovnog slanja božićnih karti i čestitki, pa je kao simbol preuzet i Sneško Belić. Postojalo je hiljade prikaza, od slika do čestitki i reklama.

Izgled prvobitnog Sneška Belića u svojim delima je prvi zabeležio poljsko-nemački slikar i grafičar Danijel Nikolaus Chodoviecki, prikazujući ga sa motkom odnosno metlom kao pravog predstavnika zime i mraza, surovog i ljutitog. Vremenom je Sneško Belić bitno promenio izgled u debelog dobrodušnog čovečuljka, simbolizijući toplinu doma i porodično okupljanje u vreme praznika.

Pročitano 2034 puta

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Društvo Sneško Belić - deo dečje zimske idile