Odštampajte ovu stranicu
Ponedeljak, 09 April 2018 10:59

Nikolaj Berđajev - Religija Isusa Hrista je nespojiva sa prihvatanjem buržoaskih vrednosti, sa klanjanjem bogatstvu, vlasti, slavi, životnim uživanjima Istaknut

Ilja Rjepin - Sledi me, Satano Ilja Rjepin - Sledi me, Satano

U XIX i XX veku vladajuća moralna svest je odbacila poslednje ostatke pravog hrišćanskog asketizma i hrišćanskog žrtvovanja ovoga sveta u ime transcendentne težnje ka drugom svetu. Pobedio je buržoaski moral, moral relativnih vrednosti položaja u ovom svetu, vrednosti bogatstva, vlasti, slave, seksualnog sladostrašća, uživanja u raskoši i komforu. I samo hrišćanstvo sve više postaje buržoasko, iz njega nestaje prava svetost, nepomirljivost prema "svetu", lepota težnje ka drugom svetu.

Hrišćanska svest zaboravlja da su bogati, slavni, silnici ovoga sveta - oni kojima je najteže da uđu u carstvo nebesko. Bogati, slavni, silnici ovoga sveta - to su duhovno siromašni a ne napredni ljudi, ljudi često prezreni, često jadni. Silnici ovog sveta su slabi pred Bogom. Hrišćansko prevladavanje sveta i jeste prevladavanje svakog "buržujstva", žrtvovanje svetovne koristi i dobrobiti istinskoj plemenitosti i lepoti. Hristova religija je nespojiva sa prihvatanjem buržoaskih vrednosti, sa klanjanjem bogatstvu, vlasti, slavi, životnim uživanjima. Tradicionalni hrišćanski moral nema jevanđelski izvor, izvor otkrovenja Hrista - Apsolutnog Čoveka, već nehrišćanski, prehrišćanski izvor. Buržoaski moral je iskonski moral roda i rodovske organizacije. Čitava hrišćanska istorija je prožeta protivrečnošću prehrašćanskog morala roda i hrišćanskog morala ličnosti. Na hrišćanskom moralu ličnosti bilo je nemoguće izgraditi bilo kakvo svetovno, rodovsko društveno uređenje. Hrišćanski moral ličnosti je bio u potpunom asketskom žrtvovanju ovoga sveta u ime drugog sveta. A svaka organizacija se zasnivala na izvorno buržoaskom, nehrišćanskom moralu roda. Nemoguće je živeti u svetu i stvarati novi život samo kroz moral poslušnosti, samo kroz moral borbe protiv sopstvenih grehova. Ko živi u večitom strahu od sopstvenog greha, on je nemoćan da bilo šta uradi u svetu.

Iz dela Smisao stvaralaštva

Pročitano 2638 puta Poslednji put izmenjeno Petak, 26 April 2019 10:54
Stefan Tanasijević

Najnovije:

Srodni članci