Artnit

Ponedeljak, 10 April 2017 10:53

Vilhelm Vunt - Psihologija naroda Istaknut

Dizajn korica knjige Psihologija naroda Dizajn korica knjige Psihologija naroda

Nemački psiholog, filozof i lingvista, osnivač eksperimentalne psihologije Vilhelm Vunt razlikovao je fiziološku psihologiju i psihologiju naroda. Kroz njegovo učenje i učenje Gustava Le Bona, koji se često tumači i kao predstavnik sociološke teorije gomile, razvila se teorija narodnog duha. U periodu od 1900. do 1920. godine objavio je 10 tomova dela Psihologija naroda u kojem razmatra sledeće društvene fenomene: jezik, mit, religiju, umetnost, društvo, pravo, kulturu i istoriju.

Vilhelm Vunt smatra da se istorija kulture ili razvoja duha vremena odvija kroz četiri etape. Prva etapa, period primitivnog čoveka se ne može uporediti sa današnjim arhajskim društvima i zato je neophodno poslužiti se takozvanom psihološkom rekonstrukcijom. Druga etapa nazvana totemistički period vezana je za rodovsko društveno uređenje. U ovom periodu, čovek nema vlast nad životinjama, već životinja vlada čovekom, a njena dela i aktivnosti izazivaju čuđenje, strah i obožavanje čoveka. Treći period, doba bogova i junaka, umesto najstarijeg u klanu i plemenskog poglavice iz totemskog perioda, ističe heroja koji je uzvišen kao vođa u ratu i pripada nekom drugom svetu, koji se verno ogleda u herojskoj pesmi ili epu. U isto vreme ovaj period je tesno vezan za nastanak rasa, svojine i države. Religija u njemu dobija moralnu sadržinu i postaje značajna društvena snaga. Kao što je heroj idealan čovek, tako i bog postaje idealni heroj, a nebeski svet idealno uvećan zemaljski svet. Četvrtom periodu Vunt ne daje poseban naziv. Označen kao nastanak epohe čoveka karakteriše ga nastanak i razvoj ogromnih imperija, razvijanje osećanja bratstva, čovečnosti i međusobne zavisnosti. Prema Vuntu možemo govoriti samo o napredovanju prema humanosti, a ne o razvoju humanosti. Ovaj napredak, međutim, počinje odmah sa padanjem barijera koje dele narode, posebno u vezi sa njihovim verskim stavovima.

Društveni život Vilhelm Vunt određuje kao psihički život, čija je klica volja. Za njega je elementarni psihički proces apercepcija, koja uključuje zapažanje i shvatanje. Prethodno iskustvo ili trenutno psihičko stanje utiče na percepciju čoveka koja u određenoj meri može dobiti drugačija obeležja od objektivnih svojstava predmeta percepcije. Osnovni razlog zašto svaki narod ima svoj specifičan duh ili kako ga Vunt još naziva narodnu dušu je što se svaki osnovni mentalni proces razvija na osnovama apercepcije i na uticaju društvenih činilaca od kojih su posebno bitni jezik, mit i religija, a takođe i na osnovu mišljenja kao posebnog sistema asocijacija koje je u zavisnom odnosu prema apercepciji. Taj narodni duh može da se manifestuje kroz različite društvene fenomene - jezik, religiju, mit, običaje, filozofiju, umetnost.

Pročitano 3649 puta

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Društvo Vilhelm Vunt - Psihologija naroda