Artnit

Nedelja, 19 Mart 2017 12:10

O izborima Istaknut

Postoji mnogo različitih izbornih sistema, ali i mnogo kontroverzi koje prate rasprave koji je sistem glasanja najpravedniji. Izbori se često određuju kao formalni proces odabira osobe za javnu funkciju ili prihvatanje ili odbijanje političkog predloga glasanjem. Oni predstavljaju značajan kohezioni faktor političkog društva. Bez obzira na to da li je izborni model nametnut, kopiran, slučajan ili prolazni trend, on je uvek rezultanta odnosa snaga političkih aktera u svakom društvu.

Izbori se sastoje od niza međusobno povezanih i zakonom regulisanih radnji. Čuveni francuski politički sociolog Moris Diverže je definisao uzročno-posledične veze između različitih izbornih pravila i mogućih stranačkih sistema koji proističu iz ovih prethodnih. On kaže da opšti uticaj izbornih sistema može da se šematizuje kroz tri formule: "1. proporcionalno predstavljanje teži stvaranju sistema višebrojnih, rigidnih, nezavisnih i stabilnih partija; 2. dvokružni većinski sistem teži stvaranju sistema višebrojnih, mekih, zavisnih i relativno stabilnih partija; 3. jednokružni većinski izborni sistem teži stvaranju dualističkog sistema, sa periodičnim smanjivanjem velikih nezavisnih partija."

Važno je napraviti razliku između forme i suštine izbora. U nekim slučajevima, izborni oblici su prisutni, ali suština izbora nedostaje, kao kada na primer glasači nemaju slobodan i istinski izbor između najmanje dve alternative. Većina zemalja održava izbore bar u formalnom smislu, ali u mnogim od njih izbori nisu takmičarski, jer na primer svima osim jedne političke partije može biti zabranjeno da učestvuju ili je izborna situacija u drugim aspektima veoma ugrožena.

Pročitano 1799 puta Poslednji put izmenjeno Četvrtak, 05 Septembar 2019 10:12

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Društvo O izborima