Izbori se sastoje od niza međusobno povezanih i zakonom regulisanih radnji. Čuveni francuski politički sociolog Moris Diverže je definisao uzročno-posledične veze između različitih izbornih pravila i mogućih stranačkih sistema koji proističu iz ovih prethodnih. On kaže da opšti uticaj izbornih sistema može da se šematizuje kroz tri formule: "1. proporcionalno predstavljanje teži stvaranju sistema višebrojnih, rigidnih, nezavisnih i stabilnih partija; 2. dvokružni većinski sistem teži stvaranju sistema višebrojnih, mekih, zavisnih i relativno stabilnih partija; 3. jednokružni većinski izborni sistem teži stvaranju dualističkog sistema, sa periodičnim smanjivanjem velikih nezavisnih partija."
Važno je napraviti razliku između forme i suštine izbora. U nekim slučajevima, izborni oblici su prisutni, ali suština izbora nedostaje, kao kada na primer glasači nemaju slobodan i istinski izbor između najmanje dve alternative. Većina zemalja održava izbore bar u formalnom smislu, ali u mnogim od njih izbori nisu takmičarski, jer na primer svima osim jedne političke partije može biti zabranjeno da učestvuju ili je izborna situacija u drugim aspektima veoma ugrožena.