Artnit

Ponedeljak, 10 Oktobar 2016 11:32

Buridanov magarac - konflikt dvostrukog privlačenja Istaknut

Dejvid Koks - Studija magarca Dejvid Koks - Studija magarca

Paradoks Buridanov magarac ima mnogo varijacija, a odnosi se na paradoks slobodne volje. Prvobitno ga je formulisao antički grčki filozof Aristotel, ali ga je popularizovao francuski filozof Žan Buridan. Postoji izvesno neslaganje među filozofima, ali smatra se paradoksom, iako nema logičkih kontradikcija - samo jedan čudan zaključak.

Buridanov magarac (Asinus Buridani) predstavlja primer ironije teze o slobodnoj volji francuskog filozofa Žana Buridana iz XIV veka, po kome je dobio i ime. Ovaj primer ironije opisuje gladnog i žednog magarca koji se nalazi između dva potpuno jednako udaljena velika ukusna plasta sena blizu kojih se nalaze dve kofe sa vodom, i pošto nije bio u stanju da se odluči ni za jedan, magarac na kraju umire od gladi i žeđi zbog svoje neodlučnosti.

Žan Buridan je smatrao da ljudska volja deluje na osnovu motiva i da bi zbog toga pod jednakim okolnostima volja bila verovatno neodlučna. Ova priča o Buridanovom magarcu se obično uzima da pokaže da ne postoji slobodna volja i da volja nije određena spoljnim motivima.

Buridanov hipotetički magarac je postao tipičan karakter velikog broja filozofskih paradoksa, koji uključuju jednako vredne stimulacije za akciju i prirodu mogućih izbora i rezultata. U psihologiji ovaj magarac označava primer konflikta dvostrukog privlačenja. Buridanov magarac je i danas veoma popularan, i ovaj izraz koristi se u raznim delovima sveta i opisuje nekoga ko nije u stanju da se odluči za neku od postojećih mogućnosti.

Pročitano 4828 puta Poslednji put izmenjeno Ponedeljak, 17 Avgust 2020 10:58

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Društvo Buridanov magarac - konflikt dvostrukog privlačenja