Artnit

Subota, 08 Oktobar 2016 10:57

O sekularizaciji Istaknut

Vasilij Perov - Rasprava o veri Vasilij Perov - Rasprava o veri

Pojam sekularizacija potiče od latinske reči saecularis, što znači svetski ili privremen. U svom prvobitnom značenju ovaj pojam je označavao proces izuzimanja neke teritorije ili ustanove od crkvene jurisdikcije ili kontrole. Danas se često pod ovim pojmom podrazumeva u najširem smislu društveni proces kojim neki objekat, institucija, područje ili društvo u celini gubi eksplicitno religijska, odnosno na taj način stiče svetovna (sekularna) obeležja. Smatra se da je ona posledica brzih promena u društvu, koje uslovljavaju gubljenje društvenog značenja religijskog mišljenja, ponašanja i prakse.

Karakteristike sekularizacije su odvajanje religije od politike i ekonomije, opadanje religijskih verovanja u praktikovanju, povlačenje religije iz javnog života i koncentrisanje na privatni. Na nju utiču nacionalne, socijalne, kulturne, tradicijske i regionalne specifičnosti, i zato ona nije istovetna u svim savremenim društvima.

Klasični sociolozi religije predviđali su slabljenje uloge religije sa razvojem društva. Ogist Kont povezuje nestanak religije sa početkom trećeg razdoblja ljudskih društava, koje označavaju nauka, tehnologija i industrija. Emil Dirkem je predviđao da će sa industrijskim društvom i specijalizacijom podele rada, jačati solidarnost na osnovu obrazovnog sistema, a ne praktikovanjem religijskih obreda. Maks Veber govori o od-čaravanju sveta i racionalizaciju pretpostavlja delanju, koje je zasnovano na emocijama i tradiciji. Karl Marks je smatrao da prevazilaženjem klasnih razlika religija gubi legitimacijsku moć.

Značajan pokazatelj sekularizacije savremenog života je opadanje broja i nivoa angažovanosti vernika i verujućih ljudi, koji se ogleda kroz opadanje uticaja vere u svim područjima društvenog života. Drugi pokazatelj je pad društvenog uticaja verskih organizacija, što se ogleda u padu njihovog autoriteta.

Na slabljenje uloge religije u savremenom društvu uticali su protestanska reformacija, uspostavljanje modernih nacionalnih država, razvoj modernog kapitalizma, naučna revolucija. Međutim, postoje i mišljenja da religija oživljava u savremenom društvu, a to se objašnjava reakcijom na modernost koja je fragmentizovala društvo, usamila i otuđila pojedinca, a istovremeno nije stvoren novi ideal. Pri tome se naglašava da religija pruža smisao čovekovom životu i daje odgovore na pitanja na koja nauka ne može da odgovori.

Pročitano 2571 puta

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Društvo O sekularizaciji