Svaka ličnost vođena jednim osnovnim ciljem koji oblikuje ceo njen život, stvara svoj životni stil. Taj osnovni cilj može da bude zdrav ili neurotičan. Zdrav cilj podrazumeva okrenutost ka zajednici i razvijeno osećanje za druge i aktivnost u korist zajednice. Sa druge strane neurotična ličnost, koja je usmerena na samu sebe sledi fiktivni, neostvarivi cilj, u čijoj osnovi je potreba da se postigne savršenstvo i nadmoć u odnosu na druge.
Stil života se uobličava veoma rano u detinjstvu, oko četvrte ili pete godine, a vremenom čovek stiče samo nove načine ispoljavanja svog stila života. Pošto se stavovi, osećanja, percepcije fiksiraju veoma rano, oni postaju mehanizovani i zato je praktično nemoguće promeniti stil života kasnije. Tokom celog života pojedinca stil života pokazuje tendenciju da bude dosledan.
U svojim ranijim radovima Alfred Adler ističe da je stil života čoveka najvećim delom određen specifičnim inferiornostima koje ima, izmišljenim ili stvarnim. Tako stil života postaje kompenzacija za neku posebnu malu vrednost. Kao primer navodi se da je osvajački stil Napoleona Bonaparte određen njegovim niskim rastom. Kasnije Adler posebno naglašava da svaki čovek ima isti cilj da dostigne višu vrednost, ali da postoji bezbroj načina da se dođe do tog cilja. Tako na primer, neki čovek pokušava da bude savršen razvijajući svoj intelekt, dok neko drugi troši svoju energiju na jačanje mišića.