Komponenta intimnosti ili bliskosti proizilazi iz potrebe za zajedničkim odgovornostima i zajedničkom istrajnošću i izdržljivošću kada su u pitanju teška razdoblja u vezi, a odnosi se na osećanja koja stvaraju doživljaj topline u bliskim odnosima. To podrazumeva poštovanje voljene osobe, povezanost među partnerima, deljenje osećanja, prijateljstvo, otvorenu komunikaciju i slično. Komponenta strasti je zasnovana na seksualnoj želji, a podrazumeva nagone koji vode do zaljubljenosti, seksualnog odnosa ili telesne privlačnosti u odnosu sa drugom osobom. Komponenta odanosti se u kratkoročnom smislu odnosi na odluku da se neko voli, a u dugoročnom smislu na obavezivanje da će se ta ljubav zadržati.
Međusobnim kombinovanjem komponenata ljubavi dobija se osam različitih tipova ljubavi: ne-ljubav, sviđanje, "slepa" ljubav, isprazna ljubav, romantična ljubav, prijateljska ljubav, prividna ljubav i savršena ljubav, najređa vrsta ljubavi, u kojoj su podjednako zastupljene sve tri komponente.
Prema triangularnoj teoriji primarna su tri tipa ljubavi, eros, storge i ludus. Eros je ljubav u kojoj je istaknuta komponenta fizičke privlačnosti. Storge je prijateljska ljubav, a ludus zaigrana ljubav i ljubavnik koji zna da postoji mnogo ljudi u koje se može zaljubiti.
Tri najpoznatija sekundarna ljubavna stila u društvu, koji nastaju mešanjem primarnih tipova ljubavi, prema Robertu Sternbergu su manija, agape i pragma. Manija je mešavina erosa i ludusa, a takvi ljubavnici su posesivni, nesigurni, često ljubomorni i stalno traže dokaze ljubavi. Pragma je stil u kojem ljubavnik zna tačno šta traži kod partnera i često traži komplementarnog partnera za bavljenje zajedničkim hobijima ili deljenje zajedničkih interesa. Agape je kombinacija erosa i storge, više je vođena razumom nego emocijama, a označava nesebičnu i altruističnu ljubav, koja daje, a zauzvrat ne traži ništa.