Artnit

Subota, 21 Juni 2014 13:36

Kraljica Jelena Anžujska Istaknut

Kraljica Jelena Anžujska Kraljica Jelena Anžujska

Kraljica Jelena Anžujska, supruga Uroša I, srpskog vladara iz loze Nemanjića, koji je vladao srpskim zemljama od 1243. do 1276. godine, ostavila je dubok trag u srednjovekovnoj srpskoj istoriji i imala je značajnu političku ulogu u toku vladavine njenih sinova Dragutina i Milutina. Ona je prva žena u srpskoj književnosti kojoj je posvećeno žitije i koja je od crkve dobila kult. Žitije kraljice Jelene arhiepiskopa Danila II iz 1317. godine predstavlja izuzetno svedočanstvo o njoj.

Poreklo kraljice Jelene Anžujske je dugo ostalo zagonetno. Arhiepiskop Danilo II u njenom žitiju kaže da je "bila od plemena fruškoga (francuskog), od plemena carska, kći slavnih roditelja koji su bili u velikom bogatstvu i slavi". Neosporno je da je Jelena bila Francuskinja po ocu, i rođaka francuskog kralja Luja IX i njegovog brata kralja Karla Anžujskog. S obzirom na činjenicu da je ime Jelena zadržala i pošto se zamonašila pretpostavlja se da joj to nije kršteno ime.

Oko 1250. godine Jelena Anžujska se udala na srpskom dvoru, kraj grada Rasa za kralja Uroša I, unuka Stefana Nemanje, osnivača dinastije Nemanjića. Rodila je petoro dece: Dragutina i Milutina, potonje kraljeve zemlje srpske, kćerku Brnču, koja se udala za župana Đurđa, Stefana i još jednu kćerku, čije ime nije poznato, a za koju se veruje da se nije udavala.

Kraljica Jelena Anžujska je bila veoma obrazovana, govorila je više stranih jezika. U to vreme bila je jedna od najprosvećenijih osoba. Pisac Žitija kraljice Jelene, arhiepiskop Danilo II, piše da je ova, po mnogo čemu izuzetna žena, bila: "Oštra rečju, a blaga po prirodi, neporočna životom, u zapovedanju krotka, da obrati dobrorazumnim rečima, da teši nelicemerno i bezbolno, a kolika je svesrdačna njezina smelost k Bogu, prosto kazati bila je ukrašena svakom vrlinom. Opevanu i vsehvalnu blagodat imađaše, koju je primila prosvećenjem Sv. Duha, poznavajući sve knjige, bila je gotova da odgovori svakome ko je pita." Dolaskom u Srbiju veoma brzo počinje da menja navike srpskog naroda.

Najveći deo svog života Jelena Anžujska je provela u srpskom kraljevstvu - više od šezdeset godina. Bila je uz kralja Uroša I Nemanjića sve vreme njegove vladavine kao supruga i kraljica. Posle njegove smrti preuzela je upravljanje jednom oblašću države. Poznato je da je skoro tri decenije vladala oblašću Zete, Trebinja i krajevima oko Plava i Gornjeg Ibra i imala odličnu saradnju sa susedima. Upamćena je kao velika dobrotvorka, ktitorka crkava i manastira, a naročito je pomagala udovicama, sirotinji, bolesnima i strancima. Na svim dvoru u Brnjacima organizovala je školu za devojke, koje je obučavala ručnom radu i dobrim običajima. Prilikom udaje obezbeđivala im je miraz, a zatim na njihovo mesto primala druge siromašne devojke. Osnovala je i samostalnu bolnicu u Baru. Zabeleženo je da se dopisivala sa duhovnim ocima, organizovala izradu raznih crkvenih potrepština i prepisivanje crkvenih knjiga. Bila je poznata i po tome što je kovala svoj novac.

Kraljica Jelena Anžujska se zamonašila u crkvi Svetog Nikole u Skadru, gde je kao monahinja i umrla u 84. godini života, 8. februara 1314. godine. Njeni posmrtni ostaci preneti su u njenu zadužbinu, pravoslavni manastir Gradac.

Kanonizacija srpske kraljice Jelene Anžujske je izvršena nakon tri godine od njene smrti, 1317. godine. Arhiepiskop Danilo II je uvrstio u žitija blagorodnih srpskih kraljeva i arhiepiskopa i tako stvorio njen pravoslavni kult u zemlji kojoj je darovala više od šezdeset godina svog života.

Pročitano 5446 puta Poslednji put izmenjeno Ponedeljak, 23 Juni 2014 15:24

Srodni članci

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Društvo Kraljica Jelena Anžujska