Artnit

Društvo

Subota, 01 Juni 2013 20:30

Lesli Vajt - O modi

Pogledajmo dalje oko nas. Ljudi i žene se oduvek sukobljavaju sa modom. Čovek se večito buni protiv svoje odeće. Ona je često neugodna, ponekad škodljiva po zdravlje, a mnogi ljudi misle da je obična nošnja neestetska a svečano odelo smešno. Ali šta on tu može?

Utorak, 28 Maj 2013 19:47

Vera Erlih - Strah pred sudbinom

Ambicije, želje i planovi lome se na barijeri sudbine, na bolestima, nezgodama i na smrti pojedinca. Ali nije dosta što ljudi osjećaju bespomoćnost prema sudbini, oni često još i krive sami sebe što im planovi nisu uspjeli. Predbacuju sebi da nisu predvidjeli što će doći, kaju se za propuste i pogrešne poteze. Neprestano sebi predbacuju "nekorekne" prognoze i muče se mislima: da sam to učinio... Da ono nisam poduzeo... Ne bi se to dogodilo... U svim jezicima postoji gramatički oblik kondicionala prošlog: "da sam... kad bih bio..."

U legendi o "Velikom inkvizitoru", kroz priču Ivana Karamazova, odnosno razmišljanja Velikog inkvizitora, kao crkvenog vlastodršca, Fjodor Mihailovič Dostojevski raspravlja velike i večite dileme istorije i čovekovog života. To su dileme između telesnosti, odnosno "hleba zemaljskog" i prakticizma, s jedne strane i duhovnosti, odnosno "hleba nebeskog" i idealizma, s druge strane.

Utorak, 21 Maj 2013 19:51

Tomas Hobs - Rat sviju protiv svih

"Tako, dakle u prirodi čovekovoj nalazimo tri osnovna uzroka svađe. Prvo - takmičenje, drugo - podozrivost, treće - slava.

Prvi uzrok navodi ljude da na druge napadaju dobiti radi, drugi radi bezbednosti, treći - radi sticanja ugleda.

Ponedeljak, 20 Maj 2013 21:50

Džon Lok

Najpoznatiji filozofski predstavnik racionalističkih ideala buržoazije bio je engleski filozof Džon Lok. Pripisuje mu se osnivanje teorije saznanja, osnivanje engleskog empirizma, kao i zasnivanje političke filozofije buržoaskog liberalizma. Svojom teorijom saznanja zadao je najodsutniji udarac verovanju u Bogom predodređenu sudbinu čoveka.

Nedelja, 19 Maj 2013 20:33

Uloga novca u savremenom društvu

Univerzalni karakter novca je vekovima predmet razmatranja filozofa, sociologa, psihologa. Bilo da se novac shvata kao vrednost ili kao sredstvo - novac je nezaobilazna tema i u savremenom društvu. Pojam novca je racionalno iskazan brojkama, ali opet izbija na površinu kao mit u različitim oblicima. Sam po sebi novac nije neutralan, on ukazuje na društveni status i izaziva raznovrsne reakcije u društvu.

Nedelja, 19 Maj 2013 20:25

Aristotel - O sreći

Grčki filozof Aristotel u Nikomahovoj etici kaže da iako se svi slažu s tim da se sreća može definisati kao najveće dobro, traži da se ipak jasnije odredi šta je ona u stvari. U ovom delu on raspravlja o tome šta je ljudska sreća: u I knjizi na početku, u kontekstu rasprave o tome šta je najviše ljudsko dobro, i na samom kraju, u X knjizi. Ali šta je sreća? Aristotel preispituje kritički sve ono što ljudi podrazumevaju kada govore o sreći kao najvišem dobru i definiše sreću kao autarkeju.

Subota, 18 Maj 2013 21:39

Toma Akvinski - Vlast tiranina

Vlast tiranina ne može da bude dugotrajna, jer je narodu mrska. Jer ništa ne može dugo da se održi što je protiv volje većine. Malo je koji od njih (tirana) proživeo svoj život a da ga nije zadesila kakva nevolja. A ako postoji nevolja, onda postoji i mogućnost da se ustane protiv tiranina; a kad je već mogućnost tu, onda se nađe bar jedan od mnogih koji je iskoristi. Ustanika, međutim, prati podrška celog naroda, a kad se radi uz saglasnost narodne mase, tu obično ne izostaje uspeh. Teško se, dakle, može dogoditi da vlast tiranina duže potraje.

Subota, 18 Maj 2013 21:33

Propaganda

Propaganda postoji od davnina, praktično još od 2000. godine pre nove ere. Forme njenog ispoljavanja su se menjale, ali njena uloga je ostala ista - izazivanje namerne i svesne pažnje čiji je cilj sticanje koristi za njenog pošiljaoca bilo u materijalnom smislu ili na neki drugi manje vidljiv način. U savremenom društvu propaganda je utkana u mnogobrojne segmente svakodnevnog življenja.

Petak, 17 Maj 2013 22:03

Monteskije - Šta je opšti duh

"Uopšte, zakon je ljudski razum, ukoliko upravlja svim narodima na zemlji, a politički i građanski zakoni svakog naroda treba samo da budu posebni slučajevi gde se primenjuje taj ljudski razum.

Oni treba da budu tako svojstveni narodu za koji su pravljeni da je puka slučajnost ako zakoni jednog naroda odgovaraju nekom drugom.

Vi ste ovde: Home Društvo