Artnit

Društvo

Potrošnja proizvoda, u isto vreme, postaje samopotrošnja ličnog života. Nikome više nije cilj da prosto preživi u borbi protiv oskudice, da se savija oko domaćeg ognjišta, niti pak, naprotiv, da istroši svoj život u zanosima, već da potroši sopstveno postojanje. Mase pristupaju, u okviru dokolice koju određuje tehnički razvoj, nivou induvidualnosti koji su već dostigle srednje klase.

Utorak, 24 Decembar 2013 18:19

Sigmund Frojd - O umetniku

"Njega muče veoma jake potrebe, on bi hteo steći čast, moć, bogatstvo i ljubav žena, ali mu nedostaju sredstva da postigne ta zadovoljstva. Zato on, kao i svaki drugi nezadovoljnik, beži od stvarnosti i prenosi sav svoj interes, pa i libido, na tvorevine svojih želja u fantaziji, od kojih bi mogla nastati, neuroza."

Ponedeljak, 02 Decembar 2013 18:56

Arčibald Rajs - Prijatelji i neprijatelji

Ali, kao vaši upravljači i njihova svita rado ćuše nogom one koji su se dokazali kao prijatelji ove nacije, i to bez vašeg protivljenja, sve svoje osmehe zadržavaju za vaše neprijatelje. Sam Bog zna koliko ste propatili u toku rata od Austro-Ugaro-Švaba, koliko su vam jadnu zemlju oni opustošili, opljačkali i na muke udarili, koliko su vam najbolje braće i sestara, izmrcvarili i pobili, zato što su bili rodoljubi.

Moderan čovek zaista je faustovski čovek; ipak, on ne preklinje da se trenutak zadrži zato što je tako divan.

Ništa ne ostaje kao što je bilo. Postizanje bilo čega nije ispunjenje: odmah se teži nečemu drugom.

Ali kako se trošenje u srpskom narodu sve više uvećavalo, naročito trošenje stranih proizvoda, a domaća proizvodnja, naprotiv, sve se više umanjivala, to se morao vrlo brzo opaziti deficit. U razmeni sa strancima novac sve više izlazi iz zemlje. Javlja se oskudica u novcu, veliki interes i zaduživanje naroda, koji se poglavito bavio proizvodnjom.

Petak, 01 Novembar 2013 19:28

Aristotel - Nastanak i razvoj države

Polazeći od postavke da je čovek zoon politikon, društvena životinja, društveno biće, Aristotel smatra da je celokupna čovekova istorija vezana za polis - grad-državu. U polisu vlada prirodna nejednkakost između ljudi, robovlasnika i robova, pa je zadatak države da formuliše šta je dobro a šta nije i da nastoji realizovati tu ideju dobra kako bi se prevazišle postojeće suprotnosti u društvu i obezbedio harmonijski razvoj zajednice.

Ponedeljak, 28 Oktobar 2013 20:47

Miroslav Ahtik - Impresija o ličnosti

Za impresiju o ličnosti neke osobe ili ocenu neke njene osobine veoma se često služimo podacima koje nalazimo u izgledu njene pojave i njenog lica. Kad god smo sa nekom osobom, uvek težimo da primetimo što više znakova da bismo znali kako da se sa njom ophodimo.

Četvrtak, 24 Oktobar 2013 18:45

Rudi Supek - Javno mnjenje u grčkom polisu

Pojam javnog mnjenja najuže se povezuje s pojmom demokratije. Iako se ono danas češće smatra nekom protivtežom izvršnoj političkoj vlasti u društvu, valja se setiti da je u antičko vreme javno mnjenje bilo neposredno povezano s društvenom izvršnom vlašću. Javno mnjenje, kao politička sila i kao oblik donošenja društvenih odluka, rodilo se u grčkom polisu.

Četvrtak, 17 Oktobar 2013 19:44

Maks Veber - Birokratija

Maks Veber je sjajno zapazio proces birokratizacije u svim sferama građanskog društva počev od vojne organizacije, izgradnjom ratnih mašina i političkog birokratizovanog poretka, do birokratije institucija za obrazovanje. Birokratiju posmatra pre svega kao princip racionalne organizacije i ističe karakteristike njene organizacione strukture i načina delovanja. Iako veoma ceni tehničke prednosti birokratske organizacije, bio je svestan i njenih nedostataka.

Narod srpski nema drugi ljudi osim seljaka. Ono malo Srba što žive po varošima kao trgovci (gotovo same dućandžije) i majstori (ponajviše ćurčije (krznari), terzije (krojači), jekmekčije (hlebari), tufekčije (puškari), kujundžije (zlatari) zovu se varošani; i budući da se turski nose i po turskom običaju žive, a uz bune i ratove ili se zatvore s Turcima u gradove ili s novcima bježe u Njemačku, zato oni ne samo što se ne broje među narod srpski, nego ji još narod i prezire.

Vi ste ovde: Home Društvo