Društvo
Ludvig van Betoven - Mesečeva sonata
Klavirska sonata br. 14 op. 27, br. 2 u cis-molu je jedna od najpopularnijih kompozicija za klavir Ludviga van Betovena. Komponovao ju je u ranim tridesetim godinama 1801. i posvetio je 1802. godine svojoj učenici 17-godišnjoj grofici Đulijeti Gvičardi, koju je poučavao kratko vreme. Betoven je nazvao sonatu Quasi una fantasia (Gotovo fantazija), a nekoliko godina nakon njegove smrti, 1832. godine nemački muzički kritičar, romantičarski pesnik Ludvig Relštab uporedio je sonatu sa mesečinom koja obasjava jezero Lucern i od tada je poznatija kao Mesečeva sonata.
Prati ruke od krivice
Simbolika pranja ruku se može videti u mnogim značajnim delima u istoriji. Izraz prati ruke, u značenju skidati odgovornost sa sebe je povezan sa rimskim namesnikom Judeje Pontijom Pilatom, koji je osudio Isusa Hrista na smrt razapinjanjem na krst. U Jevanđelju po Mateju Pilat pere ruke kao znak da nije kriv za Isusovo raspeće i smrt.
Ecce homo - Evo čoveka
Latinski izraz Ecce homo znači Evo čoveka i kako se veruje, izgovorio ga je rimski prokurator Judeje od 26. do 36. godine, Pontije Pilat dok pokazuje neprijateljskoj gomili izbičevanog i trnovom krunom okrunjenog Isusa Hrista pre nego što će ga osuditi na smrt raspećem. Ova scena česta je tema u likovnoj umetnosti i prikazuju je i Ticijan, Karavađo, Koređo, Tintoreto.
Robert Muzil - Naš moral je “mrtav“
Prvo moram objasniti zašto mislim drugačije od ostalih ljudi. To potiče iz činjenice što sam ja po zvanju inženjer. Kada zidar ne može ciglu po dužini da uklopi u zid, tada on pokuša da je izokrene i uklopi popreko. Isto tako će postupiti i služavka kada neko čvornovato drvo ne može da pronese između dve prepreke, on će iskriviti glavu sve dok ne dostigne odgovarajući položaj. Čini se da ova sposobnost menjanja bez plana, i kasniji planirani postupci, jesu od onih malobrojnih svojstava kojima čovek može da zahvali za svoj uspon.
Medveđa usluga
Izraz medveđa usluga potiče od davnina. Pod njim se podrazumeva nevešta ili nespretna usluga koja ne donosi dobre posledice ili nanosi veliku štetu, a ponekad i veliko zlo iako je prožeta dobrim namerama. Priču o medveđoj usluzi je prvi zabeležio ruski pisac Ivan Andrejevič Krilov u basni Pustinjak i medved 1808. godine. Iz ove basne izraz medveđa usluga prenet je u svakodnevni govor i danas se često koristi i u srpskom jeziku.
Pasja vrućina - pasji dani
Velika vrućina, obično krajem jula ili početkom avgusta, kada sunce nemilosrdno peče, a nema ni najmanjeg daška vetra naziva se pasja vrućina. Obično se misli da je takva, pasja vrućina nazvana po psima. Veruje se, naime, da oni teško podnose žegu, zato što se ne znoje. Pa ipak, izraz pasja vrućina nema nikakve veze sa psima. On je nastao u starom Egiptu, prvo su ga preuzeli Rimljani, a od njih i drugi evropski narodi.
Neron je svirao violinu dok je Rim goreo
18. jula 64. godine izbio je veliki požar u kojem je izgorelo oko 70% Rima, glavnog grada nekadašnjeg Rimskog carstva. Neki su optužili rimskog imperatora Nerona, koji je bio zapamćen kao vrlo okrutan i bezobziran vladar da je sam podmetnuo požar da bi srušio deo grada i na njegovom mestu izgradio veličanstvenu palatu. I danas je u popularnoj kulturi prisutna predstava da je Neron, dok je Rim goreo svirao violinu na rimskim brdima.
Simbolika Pegaza
U grčkoj mitologiji Pegaz je bio krilati konj, sin boga mora Posejdona i smrtne Meduze. Njegovo ime znači izvor ili vrelo. Od svog rođenja do smrti, Pegaz je bio misteriozno stvorenje sposobno za sve, simbolišući božansku inspiraciju ili put u raj, a njegovo jahanje je postalo sinonim za letenje u nebesa. Poznat je po inspiraciji koju daje umetnicima i moći koju daje herojima. Bio je veoma popularan otkad se prvi put pojavio u grčkoj mitologiji, a i danas nastavlja da izaziva našu maštu.
Ahil i kornjača
Zenonovi paradoksi poznati kao aporije su skup filozofskih problema za koje se smatra da ih je osmislio grčki filozof Zenon iz Eleje da bi podržao Parmenidovu doktrinu da je suprotno dokazima nečijeg čula vera u pluralitet i promenu pogrešna, a pokret je iluzija. Najpoznatiji i najlakši za razumevanje je Zenonov paradoks protiv kretanja Ahil i kornjača. On je inspirisao mnoge pisce i mislioce kroz vekove, posebno Luisa Kerola i Daglasa Hofstatera, koji su pisali dijaloge koji uključuju Ahila i kornjaču.
Džordž Orvel - Razvoj civilizacije vodi ka uništenju ukusa, uništavanje ukusa izaziva potrebu za veštačkim proizvodima
Mašine nikad neće prestati da postoje, i zato je odbojnost koju senzibilni ljudi osećaju prema njima u izvesnom smislu nerealna. O tom stavu može mnogo da se raspravlja. Mašina mora da bude prihvaćena, ali je bolje da je prihvatimo kao što se uzima lek, tj. nerado i podozrivo. Kao i lek, mašina je korisna, opasna i stvara naviku. Što ga češće uzima, čovek više zavisi od njega. Dovoljno je samo pogledati oko sebe pa shvatiti s kakvom jezivom brzinom nas mašina potčinjava.