Stefan Tanasijević
Kadionica - Horasan
Kadionica iz Horasana (1181-1182), iz istočnog Irana pripada periodu Seldžuka. Ova bronzana skulptura, visine 88 santimetara je deo male grupe kadionica sličnog oblika i veličine koje su oblikovane kao životinje. Prirodni oblik životinje je obično zanemarivan, a umesto toga prikazivana je stilizovano, najčešće sa biljnim ornamentima. Ova skulptura se danas nalazi u muzeju umetnosti Metropoliten u Njujorku.
Rajt Mils - Birokratija
Sa pojavom javnih poslova i funkcija države nastao je i birokratski aparat. Dosta osamostaljen ovaj aparat se formira po svojstvenim zakonitostima, čak i onda kada ovaj porast nije bio praćen odgovarajućim državnim potrebama. Uticaj birokratskog aparata se, međutim ne može meriti samo kvantitativnim pokazateljima. Istraživanja čuvenog američkog sociologa Rajta Milsa izvršena u SAD pedesetih godina prošlog veka ukazuju na socijalne karakteristike birokratije.
Putovanje Čajlda Harolda
Džordž Gordon Bajron je svoje veliko i značajno delo, poemu Putovanje Čajlda Harolda započeo za vreme svog boravka u Albaniji 1809. godine. Posle izdavanja prva dva dela poeme 1812. godine postiže literarni uspeh i postaje veoma popularan član londonskog društva. Poema Čajld Harold je poetski putopis u stihu isprepletan egzotičnim utiscima i žalom zbog sputanosti zemalja koje su nekada bile najsjajnije i najprosperitetnije. To je i priča o prkosnom i osetljivom junaku lutalici koji se i danas naziva Bajronovski junak, i postaje junak savremenog društva.
Ivo Andrić - Strah od života
Sve poče da prima sa prikrivenim ali dubokim nepoverenjem. Odnekud se ustali u njemu ova misao: svako ljudsko delo i svaka reč mogu da donesu zlo. I ta mogućnost poče da veje iz svake stvari koju čuje, vidi, rekne ili pomisli. Pobednik vezir oseti strah od života. Tako je i ne sluteći ulazio u ono stanje koje je prva faza umiranja, kad čovek počne da s više interesa posmatra senku koju stvari bacaju nego stvari same.
Francisko Goja - Treći maj 1808.
Kada je Napoleonova vojska okupirala Španiju, 1808. godine, Francisko Goja i mnogi njegovi zemljaci su se nadali da će osvajači doneti liberalne reforme. Međutim, divljačko ponašanje francuskih trupa srušilo je te nade i izazvalo isto tako divlji otpor naroda. Mnoga Gojina dela iz perioda od 1810. do 1815. godine su odraz tih mučnih događaja. Najveće od njih je Treći maj 1808. koje je naslikao 1814-1815. godine i predstavlja jedinstvenu uspomenu na pogubljenje jedne grupe madridskih građana. Slika se danas nalazi u muzeju Prado u Madridu.
Plovi patka preko Save
Divlja patka, predak domaće patke je rasprostranjena po celoj Evropi, preko srednje Azije, severne Afrike do Severne Amerike. Životni prostor su joj jezera, bare, reke, potoci čije su obale obrasle trskom i ostalim barskim rastinjem, a zimi i obale mora. Nastanjuje se i u vodama većih parkova ili većih vrtova.
Frans Hals - Vesela pijanica
Frans Hals holandski barokni slikar, uz Rembranta i Vermera, najveći slikar takozvanog holandskog zlatnog doba slikarstva, bio je i veliki slikar portreta iz Harlema. Poznat je njegov portret Vesela pijanica, koji je verovatno naslikao 1627. godine. Slika se danas nalazi u Rijksmuseumu u Amsterdamu.
Maks Veber - Harizmatska vlast
Za nemačkog sociologa Maksa Vebera vlast je vezana za procese prinude i pokoravanja. On razlikuje zakonsku ili racionalnu, tradicionalnu i harizmatsku vlast koje shvata idealno. Harizmatska vlast postoji od Periklovih vremena i Hrista do Lutera i Napoleona, a uspeh i "čuda" su uslov njenog opstanka. Veber smatra da je "harizmatski autoritet jedna od velikih revolucionarnih sila istorije".
Vertikalni vrtovi
Vertikalni vrtovi su sve popularniji u savremenoj arhitekturi gradova. Mogu da se integrišu u fasadu zgrade ili unutrašnju prostoriju kao lep estetski detalj, koji prečišćava vazduh i oplemenjuje prostor. Za sve ljubitelje zelenila koji imaju mala dvorišta, samo terasu ili balkon idealni su vertikalni vrtovi.
Ivan Cankar - Cveće uspomena
Šta god je čovek jednom mislio i osećao, ne gubi se bez traga. Ona četiri zida, među kojima je živeo samo jedan dan ili dest godina, gusto su ispisana njegovim pismom; kad se vrati, poznaje rukopis, razaznaje reči i u času je onaj koji je i bio. Nijedan usklik ne gubi se, nijedan uzdah, nijedna suza i nijedan osmeh. Božja ruka odmah zapisuje povest čoveka, kleše je u kamen.