Artnit

Kada se govori o mogućoj vezi između psiholoških činilaca i razvoja nekog malignog procesa u organizmu, često se spominje stres (engleska reč, koja znači: udar, sila, pritisak, naprezanje). Pod stresom se, u širem smislu podrazumeva emocionalni i biološki odgovor organizma na realni nadražaj od koga pojedincu preti opasnost. Ovo može bitit iznenadni neprijatni događaj, ali češće i značajnije, to su hronični, ponavljajući psihički udari u okviru brojnih konfliktnih situacija, a posebno kod onih osoba kod kojih postoji disharmonija između želja, potreba i mogućnosti.

Objavljeno u Društvo

Život ne trpi ponavljanja koja nemaju za cilj učvršćivanje sebe (kao u vreme ranog detinjstva, ili i kasnije) u relativnoj sigurnosti postojanja, kada ponavljanje neke radnje, misli ili osećanja stvaraju neophodan identitet u čoveku, obezbeđujući mu relativnu sigurnost egzistencije. U svim drugim slučajevima jednoobrazno ponavljanje neke radnje ili misli koja dugo traje, stvara u čoveku teško podnošljivo, za neke i nepodnošljivo osećanje dosade.

Objavljeno u Društvo
Utorak, 27 Mart 2018 11:01

Vladeta Jerotić - Srebroljublje

Zgrtanje novca, škrtost (tvrdičluk), možda imaju prvobitan koren u skupljačkom instinktu čoveka, ali za njegovo manifestovanje odgovorno je opet detinjstvo (tzv. analna faza u drugoj, trećoj godini života malog deteta), odnosno pogrešno vođenje analne faze od roditelja; preterana težnja za čistoćom kod roditelja, zahteva i od deteta slično držanje, i to u smislu preranog zahteva upućenog detetu da kontroliše malu i veliku nuždu, otud kod deteta, kao protestna reakcija dugo zadržavanje na noši.

Objavljeno u Društvo

I još jednom isto pitanje: Kako se razboljevamo? Nismo li ipak "glavni krivci" mi sami? Savremena psihosomatska medicina, nastala u Americi početkom XX veka, ali dobro poznata i najstarijim lekarima - od kineskog nepoznatog lekara dve hiljade pre Hrista koji je ostavio zapis: Tuga i briga razboljevaju čoveka, i Hipokrata u Grčkoj do naših dana - mnogostruko potvrđuje davnašnje naslućivanje, ne samo lekara, već i značajnih filosofa i, naročito, religioznih mislilaca svih religija sveta (monoteističke naročito) da su "greh, bolest i smrt sablasti koje je čovek sam stvorio". O tome danas istinski brine psiho-neuro-endokrino-imunologija.

Objavljeno u Društvo

Vera u sudbinu, u suđaje, boginje sudbine, stara je koliko i čovek. Gotovo da i nije bilo paganskog naroda koji nije, u nekom obliku, verovao u sudbinu kao u božanstvo. Kultura Grčke, ni u vreme njenih najvećih filosofa, nije mogla odoleti ovakvom verovanju, pa su božanstvo koje je oličavalo nepromenljivost toka događaja nazivali ananke.

Objavljeno u Društvo

Čovek, ni kao duhovno ni kao telesno biće, nije zdravo biće. Sa čovekovim padom pala je i sva priroda, pa iz "kraljevstva prirode", prema rečima velikog srednjevekovnog lekara i filosofa, Paracelzusa, "dolaze bolesti, kao što iz kraljevstva duha dolaze lečenja". Iako narod voli da kaže za nekog čoveka da je "zdrav kao dren", ili "jak kao bik", za neku devojku da je "rumena kao ruža", ili "crvena kao jabuka", ipak, i dren, i bik, i ruža i jabuka mogu da se razbole i onda, kao i čovek, da prežive ili ne prežive svoju bolest. Najzad, smrt je neminovnost svega živog, tragična "plata za greh".

Objavljeno u Društvo

Izveštaji o, uslovno nazvanom, "mističkom iskustvu" umirućih ljudi koji umiru u punoj svesti, bez znakova organske intoksikacije, izgleda da su specifični u tome smislu, što većina ljudi koji ovako umiru saopštavaju o doživljaju svetlosti koja ih obasipa, a koja kao da donosi sobom mir, osećanje harmonije, vedrinu, sve do doživljaja radosti. Ovakva pojava traje od pet minuta, najduže do pola časa, posle njenog prestanka smrt nastupa u toku nekoliko minuta do najviše šest sati, u ređim slučajevima i nešto duže.

Objavljeno u Društvo

Odličan poznavalac indijske filosofije i religije, Radakrišnan, ovako opisuje poznato stanje samadhija (ekstatično stanje vrhunske utonulosti i blaženstva u tehnici meditacije joge): "Ovo stanje je neka vrsta iskustva pri kome subjekt-objekt karakter svesti nije više jasno diferenciran, već se umesto toga pojavljuje jedna, nepodeljena svest koja dočarava celinu bića. To je svest u kojoj osećanja struje jedna u drugo, ideje su međusobno stopljene, sve granice pucaju, a uobičajena razlikovanja iščezavaju. Prošlost i sadašnjost stapaju se u osećanje bezvremenskog zbivanja, svest i biće nisu više odeljeni jedno od drugog, život dobija neverovatnu dubinu."

Objavljeno u Društvo
Vi ste ovde: Home Uređenje doma Prikazivanje članaka po tagu Vladeta Jerotić