Vinsent van Gog - Čempresi me uvek zanimaju, voleo bih da od njih napravim nešto poput slika suncokreta
25. jun 1889.
Dve studije čempresa koji su onih teških nijansi zelenog kao boca, prednje planove sam radio nanosima olovnog belila što daje čvrstinu terenu.
Mislim da su Montiselijeva platna bila često pripremana na taj način. Preko toga se onda prelazi drugim bojama. Ali, ne znam da li su platna dovoljno jaka za takav rad...
Huan Miro - Obrađeno polje
Dok je živeo na imanju svoje porodice u gradu Montroig u Kataloniji, tokom leta 1923. godine Huan Miro je počeo da slika Obrađeno polje, a završio 1924. godine. Radeći na slici Miro je napisao: "Ja sam uspeo da pobegnem u apsolut prirode." Slika se može posmatrati kao omaž prošlosti Španije i izjava o političkim previranjima u Evropi. Obrađeno polje je i poetska metafora koja izražava Miroovu idiličnu koncepciju njegove domovine, gde je, kako je rekao, nije mogao da "zamisli nedela čovečanstva". Ova slika se danas nalazi u muzeju Gugenhajm u Njujorku.
Vinsent van Gog - Pejzaž sa kućom i oračem
Vinsent van Gog na svojim pejzažima oživljava prirodu. Tako njegovu sliku Pejzaž sa kućom i oračem, koju je naslikao 1889. godine prožima ogromna unutrašnja energija. Ovaj pejzaž je neobičan u svojoj uzvišenosti, naslikan skoro u tački gledišta ptičjih očiju. Takav ugao se može posmatrati kao pokušaj da se pogleda svet na japanski način, što je bilo prirodno za Van Goga koji je bio obuzet Japanom. Međutim, ne može se govoriti o ovom ozbiljnom uticaju na ovoj slici, koja se danas nalazi u muzeju Ermitraž u Sankt Peterburgu.
Erik Ravilious - Dolina belog konja
Engleski slikar, dizajner, ilustrator knjiga i graver Erik Ravilious je video sebe kao deo duge tradicije engleskih slikara pejzaža, a njegova primena ravnog akvarela podseća na rad engleskog slikara Džona Sela Kotmana u ranom XIX veku. Međutim, njegove slike često podrivaju tradiciju. Slika Dolina belog konja iz 1939. godine je jedna u seriji slika, koje je naslikao, pre i za vreme Drugog svetskog rata, a na kojima su prikazane figure od krede. Na njoj je možda, iznenađujući apstraktni prikaz belog konja koji je privukao moderne umetnike. Danas se ova slika nalazi u galeriji Tejt u Londonu.
Samjuel Palmer - Svetli oblak
Engleski slikar pejzaža, bakropisac i grafičar Samjuel Palmer je na svojim slikama prikazivao oblake zbog njihove živopisnosti. Za razliku od engleskog slikara Džona Konstejbla, on nije otišao u "nebo" na način "hvatanja" određenih meteoroloških efekata, koji bi se zatim mogli koristiti da ukažu na ukupno raspoloženje slika. Na crtežu urađenom perom i mastilom na braon papiru, Svetli oblak iz 1834. godine, koja se danas nalazi u galeriji Tejt u Londonu, prikazuje pastoralnu scenu koja odiše nostalgijom.
Pol Sezan - Planina Sveti Viktor
Pol Sezan je proveo pozne godine slikajući u Provansi u južnoj Francuskoj, gde je razvio poseban odnos prema pejzažu. Na mnogim pejzažima se ističe planina Sveti Viktor, prepoznatljiva znamenitost u blizini Provanse. Slika Planina Sveti Viktor iz 1895. godine je pejzaž iza njegove kuće u Provansi, koji je često prikazivao na svojim slikama. Ova slika se danas nalazi u Fondaciji Barns u Pensilvaniji.
Džordž Inis - Zalazak sunca
Kalifornija je poznata po sjajnom suncu, koje je prikazivano tokom većeg dela njene istorije u uslovima sumraka, tame ili sumorne atmosfere. Američki slikar Džordž Inis, koji je bio posebno poznat po svetlim, atmosferskim kvalitetima poznih pejzaža je pratio ovu tradiciju, ali sa većim bogatstvom slikarske veštine i sa većom jednostavnovšću u kompoziciji nego većina slikara. Posebno su mu bila privlačna suprotna raspoloženja prirode - izlaska i zalaska sunca, smirenosti i oluje. Poznata slika sa ovom temom, Zalazak sunca iz 1865. godine danas se nalazi u privatnoj kolekciji.
Pablo Pikaso - Mediteranski pejzaž
Slika Mediteranski pejzaž naglašava smelost boje i kubističku maštu i obeležava samo jedan slikarski pristup Pabla Pikasa koji koristi i razvija tokom vremena. Ova slika je završena 1952. godine, nakon što je Pablo Pikaso razvio kubistički stil i smatra se za jednu od njegovih najpoznatijih slika. Danas se slika nalazi u muzeju Albertina u Beču.
Feliks Valoton - Jezerce
Švajcarsko-francuski slikar i grafičar Feliks Valoton bio je jedan od predstavnika pariske umetničke grupe postimpresionističkih avangardnih umetnika Nabis, a kasnije se približava simbolizmu i secesiji. Provodio je često leto u luci Honfleur, na obali Normandije, gde ima veoma mnogo jezera. Tako je i na slici Jezerce, iz 1909. godine prikazana monstruozna senka koja se nazire preko vode. Ova slika se danas nalazi u Kunstmuseumu u Bazelu.
Kaspar David Fridrih - Planinski pejzaž sa dugom
Kaspar David Fridrih je 1809. godine putovao kroz Nemačku i duž obale Baltičkog mora. Posmatranje prirode na tim putovanjima ga je inspirisalo da naslika univerzalni, idilični pejzaž koji je više vizionarski nego doslovan. Tako na slici Planinski pejzaž sa dugom, iz 1809-1810. godine precizno opisuje saksonske planine u Švajcarskoj koje su vidljive preko doline, ali je slika označena jasno i proširena daleko izvan pukog topografskog opisa, dobijajući osobeno alegorijsko značenje. Ova slika se danas nalazi u muzeju Folkvang u Esenu.