Artnit

Nedelja, 10 Mart 2013 22:26

Jedna lasta ne čini proleće Istaknut

Laste nastanjuju sve kontinente osim Antartika. Smatra se da potiču iz Afrike jer tamo živi najviše vrsta. Laste su ptice selice i u jesen napuštaju hladne severne krajeve i odlaze u tople delove južne polulopte. Za razliku od sedamdesetih godina prošlog veka kada je svakog proleća iznad Evrope cvrkutalo oko petnaest miliona lasta, sada je njihov broj opao na šest do osam miliona, pokazuju podaci italijanskog Nacionalnog instituta za šumsku faunu.

Za vreme jesenje seobe laste se skupljaju u velika jata. Ta jata se u gradovima često okupljaju na krovovima visokih zgrada, a na put poleću obično odmah posle zalaska sunca. One lete neprikidno i po 8000 kilometara. Ovaj put je za njih uvek rizičan i mnoge uginu od gladi, iscrpljenosti ili stradaju u oluji. Za vreme seobe ponekad se odmaraju u šumama, često slete na brod, i uvek su znak dobrodošlice i nada mornarima da su na dobrom putu. Lasta je jedan od tradicionalnih motiva za tetoviranje, posebno mornarima, jer je za njih značila da je kopno blizu. U proleće se laste vraćaju pojedinačno i naseljavaju svoja stara gnezda.

U književnosti se lasta često javlja kao simbol proleća. Izreka jedna lasta ne čini proleće se pojavljuje još u Aristotelovoj Nikomahovoj etici. On kaže: "Kako jedna lasta ili jedan dan ne čini proleće, tako jedan dan ili kratko vreme ne čini sreću ili srećnog čoveka".

Lasta kao simbol proleća je motiv na mnogim umetničkim delima čuvenih slikara - Eduara Manea, Salvadora Dalija, Huana Miroa, Ohara Kosona, Ando Hirošigea.

Mnoge kulture imaju svoje specifične mitove i legende koje se odnose na laste. U mnogim društvima na laste se gleda kao na sreću, i veruje se da uništavanje njihovog gnezda donosi nesreću, posebno za farmere koji gaje stoku. Lasta, nacionalna ptica Estonije, predstavlja slobodno plavo nebo i večnu sreću po verovanju Estonaca.

U Srbiji postoje verovanja vezana za lastu. Kada lasta stane na nečiji prozor, doći će prijatno pismo ili vest. Kad ko vidi prve laste, treba da dodiruje novac u džepu, pa će ga imati cele godine.

Veruje se da će vreme biti lepo kada laste lete visoko, loše kada lete nisko. Ovo verovanje ima svoj osnov i u činjenici - kada je kišno, vlažno vreme insekti ostaju bliže zemlji, i njihovi predatori laste to isto čine.

Populacija lasta u Evropi smanjena je u poslednjih 20 godina od 40 do 60 odsto, upozoravaju podaci najnovijeg istraživanja koje je sproveo italijanski Nacionalni institut za šumsku faunu u saradnji sa Udruženjem za zaštitu ptica. U Srbiji ne postoji višegodišnje, kontinuirano praćenje lasta. Međutim, uočljivo je da laste jednostavno nestaju sa nekih područja i da im se smanjuje brojnost.

Pročitano 17330 puta Poslednji put izmenjeno Subota, 13 April 2019 10:58

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Urbane životinje Jedna lasta ne čini proleće