Aleks Kac - Zimska scena
Motiv pejzaža prisutan je na slikama američkog figurativnog umetnika Aleksa Kaca tokom čitave njegove umetničke karijere, od ranih još uvek veoma apstraktnih slika, do kasnijih pejzažnih formacija, dugih i do sedam metara. Bez obzira na njihove razmere, Kac ove slike opisuje kao "ekološke" zbog načina na koji "obavijaju" posmatrača. Njegova poznata slika Zimska scena iz 1951-1952. godine danas se nalazi u Muzeju moderne umetnosti u Njujorku.
Gabrijela Minter - Zimska scena
Nemačka ekspresionistička slikarka Gabrijela Minter je razvila interesovanje za pejzaže. Njeni pejzaži imaju radikalnu jugendstilsku jednostavnost i sugestivnu simboliku sa nežno prigušenim bojama, urušenim slikovnim prostorom i spljoštenim formama. Slika Zimska scena iz 1933. godine, poznata i po nazivu Bor prekriven snegom, nastavlja istraživanje boja i linearnih formi Gabrijele Minter u prirodi. Danas se ova slika nalazi u muzeju Solomon R. Gugenhajm u Njujorku.
Džon Everet Mile - Hladni oktobar
Iako je engleski slikar i ilustrator Džon Everet Mile posetio Škotsku pre svega da bi se odmorio od ograničenja ateljea, od 1868. godine počeo je da slika dramatične krajolike koje je dobro poznavao, od penjanja po brdima do koračanja jelena ili gacanja riba u rekama. 1870. godine završio je sliku Hladni oktobar, koja označava njegov povratak žanru pejzaža i istovremeno postavlja nove standarde u pejzažnom slikarstvu prikazima dramatičnog vremena i melanholičnog raspoloženja. Ova slika se danas nalazi u kolekciji Lord Lojd Veber.
Baltus - Leto
Slika Leto iz 1935. godine, jedna od najranijih slika poljsko-francuskog modernog umetnika rođenog kao Baltazar Klosovski, zvanog Baltus, nagoveštava kasniju upotrebu pejzaža na njegovim slikama, a istovremeno je primer kako mu je tema bila daleko manje važna od scene. Danas se ova slika nalazi u muzeju umetnosti Metropoliten u Njujorku.
Lusijen Levi Durmer - Ženevsko jezero
Francuski simbolistički/art nuvo umetnik Lusijen Levi Durmer je prvo dobio priznanje za svoje portrete. Od 1910. godine naslikao je mnoge pejzaže zbog svojih putovanja u Evropu i severnu Afriku. Njegova upotreba pastela omogućila mu je da dočara pesničku transformaciju lokacije na pejzažu Ženevsko jezero koji je naslikao 1925. godine. Danas se ova slika nalazi u muzeju Orsej u Parizu.
Isak Levitan - Zima u šumi
Zimu kao motiv ruski slikar Isak Levitan je slikao vrlo malo, i više je voleo da slika druga doba godine. Kod njega ona je sumorna i setna i odražava poznatu pesničku metaforu prema kojoj je priroda zimi mrtva, kao i ljudska duša. Pejzaž sa ovim motivom Zima u šumi, koja se danas nalazi u Državnoj Tretjakov galeriji u Moskvi naslikao je 1885. godine.
Pol Gogen - Bretonsko selo u snegu
Pol Gogen se 1894. godine, verovatno krajem aprila vratio u Bretanju u potrazi za inspiracijom i jednostavnijim, jeftinijim životom. Veruje se da je tamo počeo da slika sliku Bretonsko selo u snegu koja je poznata i po nazivu Bretonsko selo ispod snega, pre nego što je ponovo otišao u Pariz 14. novembra 1894. godine. Ova slika se danas nalazi u muzeju Orsej u Parizu.
Vinsent van Gog - Zimski vrt
Vinsent van Gog je živeo u mestu Nuenen u holandskoj pokrajini Severni Brabant od decembra 1883. do novembra 1885. godine u kući svog oca koji je bio protestantski sveštenik. U tom periodu nastali su crteži roditeljskog vrta. Crtež Zimski vrt, urađen u martu 1884. godine prikazuje Van Gogovu snažnu emociju i fascinaciju pejzažem. Danas se ovaj crtež nalazi u muzeju Van Gog u Amsterdamu.
Šarl Fransoa Dobinji - Jabuke u cvetu
Francuski slikar Šarl Fransoa Dobinji je prvi put slikao cvetne voćnjake oko 1857. godine, a zatim je ponavljao ovaj motiv skoro svakog proleća. Njegova nepretenciozna tema, izražena brzim, kratkim potezima četkice ubrzo je stekla divljenje mlađih kolega poput Kloda Monea. Poznatu sliku sa ovom temom Jabuke u cvetu na kojoj iskazuje svoj lični lirizam naslikao je 1873. godine. Danas se ova slika nalazi u muzeju umetnosti Metropoliten u Njujorku.
Egon Šile - Četiri drveta
Pejzaži se protežu u velikom delu rada austrijskog slikara Egona Šilea, a takođe služe kao intrigantna poređenja sa slikama pejzaža Gustava Klimta. Njegov pejzaž mnogi smatraju značajnim doprinosom škole evropskog slikarstva u prirodi. Slika Četiri drveta iz 1917. godine najpoznatiji pejzaž Šilea to savršeno pokazuje, pretvarajući standardni pejzažni prizor u mahnitost boje i prilagođenu formu. Danas se ova slika nalazi u Austrijskoj galeriji Belvedere u Beču.