Artnit

Nedelja, 02 Decembar 2018 11:52

Džon Bolbi - Teorija afektivnog vezivanja

Teorija afektivnog vezivanja, poznata i kao teorija osećajnog vezivanja nastala je ranih sedamdesetih godina XX veka kao teorija o poreklu i prirodi čovekove osećajnosti. Osnivač ove teorije je engleski psihijatar i psihoanalitičar Džon Bolbi koji postulira novi koncept o prirodi ranih odnosa i uvodi pojam afektivna vezanost (attachment) kojim obeležava specifičan, neravnopravan odnos koji se u najranijem detinjstvu formira između majke i deteta i predstavlja osnovu i polazište kasnijeg emocionalnog i relacijskog vezivanja i ima značaj za ceo život pojedinca.

Objavljeno u Društvo

Ali, kad je otišla, obazreh se ne bih li našao mesto gde da sakrijem lice i odoh iza jedne kapije pivarskog sokaka, stavih rukav na zid i prislonih čelo na nj, pa zaplakah. Dok sam plakao, udarao sam nogom o zid i jako zavrtao i čupao kosu; tako su gorka bila moja osećanja i tako je oštar bio taj bezimeni bol da mi je bilo potrebno protivdejstvo.

Objavljeno u Pero

Dok smo deca, pošto nam se neki pogled, pejzaž, slika, zvuk itd, neka priča, opis, bajka, poetski prizor, sam dopadne ili nam godi, to zadovoljstvo i to dopadanje uvek je široko i neodredivo; dojam koji u nama bude uvek je složen i bez ograničenja: svaka uteha, svako zadovoljstvo, svako iščekivanje, svaki crtež, zabluda itd. (takoreći svaka zamisao) iz te dobi vezani su za beskonačno; čak i kada su u pitanju i najskromniji predmeti, naš duh se krepi i neizrecivo raste.

Objavljeno u Pero

“Ako pokušamo da se setimo onoga što nam se dešavalo u najranijem detinjstvu, čest je slučaj da ono što su nam drugi pričali mešamo sa onim što je doista naše sopstveno iskustvo.“ Ovu napomenu iznosi Gete na prvim stranicama životopisa na kojem je počeo da radi u starosti od šezdeset godina. Ispred životopisnog teksta stoje samo nekoliko obaveštenja o njegovom uspelom rođenju “28. avgusta 1749. godine, tačno na dvanaesti podnevni odzvon“.

Objavljeno u Društvo

U srednjem veku i početkom modernih vremena, a još dugo u narodnim slojevima, deca su poistovećivana sa odraslima, čim bi se ocenilo da se mogu osloboditi pomoći majki i dadilja: ubrzo posle kasnog odbijanja od dojenja, otprilike oko sedme godine života. U tom trenutku, deca ulaze pravo u veliku zajednicu ljudi, sa kojima su imali zajedničke prijatelje, mlade i stare, delili svakodnevne poslove i igre.

Objavljeno u Društvo

- Da, takva je moja sudbina još od djetinjstva! Svi su na mom licu čitali znake rđavih osobina kojih ja nisam imao; pretpostavljali su da postoje pa su se i pojavile. Bio sam smjeran, a mene su okrivljavali da sam lukav pa sam postao zatvoren. Ja sam duboko osjećao dobro i zlo; niko me nije mazio, dok su me svi vrijeđali pa sam postao zlopamtilo; ja sam bio tužan - druga djeca vesela i brbljiva; osjećao sam da sam iznad njih - mene su stavljali ispod. Postao sam zavidljiv.

Objavljeno u Pero

Majci se izgleda duboko urezala u pamćenje slika dečaka od pre nekoliko decenija u koga je polagala bogzna kakve nade koje nisu mogle da se izbrišu; a pošto sam ja bio taj njen odavno nestali sin, njena ljubav se vezivala za mene kao kad bi sva sunca koja su od tada zašla još jednom negde zasijala zamirućom svetlošću. Ti bi tu opet mogao da otkriješ onu moju zagonetnu sujetu koja to zapravo i nije.

Objavljeno u Pero

Ne znam zašto, valjda od šoka mirnog doba ili ne znam čega, pre neki dan mi je odjednom palo na pamet moje srećno detinjstvo. Srećno - to je prava reč. Koliko se sećam, nikakvih briga nisam imao, osim što sam bio izuzetno mršav mališan. Bio sam tako tanak, kažu, da je deda govorio kako u sobu moram da uđem dvaput da bi se zapazila moja prisutnost.

Objavljeno u Pero
Subota, 02 Novembar 2013 21:06

Danilo Kiš - Sećanje na detinjstvo

Danilo Kiš shvata pisanje kao oblikovanje sopstvenog života kroz sopstvenu literaturu. A taj put, kao, uostalom, i svaki drugi, počinje od detinjstva. U njemu, ili, preciznije, u sećanju na njega, se krije bezbroj slika koje postaju osnov budućeg magičnog, imaginarnog sveta poetske proze Danila Kiša. Danilo Kiš se seća svog detinjstva i kaže:

Objavljeno u Pero
Nedelja, 22 Septembar 2013 17:09

Filip Arijes - Detinjstvo

Francuski istoričar Filip Arijes u svojoj epohalnoj studiji Vekovi detinjstva prikazuje promenu koncepcije detinjstva kroz vekove i uvodi ideju o detinjstvu kao o vremenskoj i društvenoj konstrukciji. Do svojih zaključaka o promenjivosti koncepcije detinjstva Filip Arijes dolazi uglavnom na osnovu izvora iz oblasti umetnosti, posebno slikarstva, kao i dnevnika i sličnih zapisa koji govore o deci tog perioda.

Objavljeno u Društvo
Vi ste ovde: Home Razglednica Prikazivanje članaka po tagu detinjstvo