Artnit

Razglednica

Sreda, 17 Juli 2019 13:51

Konstantin Brankuši - Poljubac

Serija radova rumunskog vajara Konstantina Brankušija pod nazivom Poljubac predstavlja jednu od najslavnijih prikaza ljubavi u istoriji umetnosti. Skulptura Poljubac iz 1907-1908. godine iz ove serije je označila veliko odstupanje od emotivnog realizma čuvene skulpture Poljubac Ogista Rodena. Njena kompozicija, tekstura i materijal ističu Brankušijevu fascinaciju formama i duhovnošću afričke, asirske i egipatske umetnosti, a možda i kubističkim radovima njegovih savremenika. Ova skulptura se danas nalazi u Muzeju umetnosti u Filadelfiji.

Koliko god sam puta Makarskim Primorjem prošao, nikad mi lepota toga kraja nije izašla pred oči kao danas kad sam s parobroda stao da ga posmatram u punom blesku letnjeg sunca na uranku. Nad nama se nebo plavilo kao ogroman safirni šator; sunce je po njemu brodilo kao neka ognjena galija; visoke goleti sa kopnene strane privlačile su čarobnom silom naše poglede; dole, nad morskim rubom, nekako do polovine brega, od sela Tučepa i Podgore pa sve do manastira Zaostroga, prostrla se divna pitomina, zasađena cvećem i raznorodnom šumom.

Utorak, 02 Juli 2019 10:19

Antonio Kanova - Dedal i Ikar

Godine 1775. Antonio Kanova je kao sedamnaestogodišnjak osnovao svoj atelje u Veneciji. Glavni rad ranog venecijanskog perioda izvajan u duhu venecijanskog baroka 1777-1779. godine je grupa Dedal i Ikar koju je naručio Đorđo Pizani, prokurator Venecijanske republike. Ova grupa je izazvala veliko divljenje na godišnjem sajmu umetnosti u Veneciji i bila komercijalno uspešna. Danas se nalazi u muzeju Korer u Veneciji.

Nedelja, 30 Juni 2019 13:21

Mikelanđelo Buonaroti - Umirući rob

Statua Umirućeg roba je jedna od šest statua robova koje je izvajao Mikelanđelo Buonaroti za grobnicu pape Julija II između 1513. i 1516. godine. Statua Pobunjenog roba nalazi se u muzeju Luvr u Parizu, a druge četiri u Akademiji lepih umetnosti u Firenci. Umirući rob sadrži, još uvek, veru u materijalnu lepotu kao emanaciju božanske ideje.

Četvrtak, 27 Juni 2019 10:06

Gamal Gitani - Kuće starog Kaira

U srednjovekovnom Kairu ulice su uske, neasfaltirane, vijugave i popločane makadamom. Pred nama se pružaju ogromna, neuređena gradska prostranstva iz kojih se račvaju uski sokaci te ponegde dva čoveka ne mogu ni da se mimoiđu. Kuće su toliko zbijene da im se krovovi gotovo dodiruju. Strane sokaka sačinjene su od zidova ovih kuća, a asure se protežu od krova do krova. Istina je da uska ulica može da bude zagušljiva i teskobna, ali ovde ipak vlada okrepljujuća svežina koju donosi strujanje hladnog vauduha pored zbijenih kuća.

Bista Oskara Kokoške Autoportret kao ratnika iz 1909. godine prikazuje njegov raskid sa secesijom i dekorativnim umetnostima i potvrđuje predanost ekspresionističkoj umetnosti. Kada je prvi put prikazana mnogi koji su je videli su je ismejavali. Međutim, austrijski arhitekta i teoretičar moderne arhitekture Adolf Los kupio je bistu prepoznajući briljantan novi pristup, koji je odbacio graciozne, linearne forme popularnog secesijskog stila u korist brutalno izražajnog kvaliteta. Danas se ova bista nalazi u Muzeju lepih umetnosti u Bostonu.

Nedelja, 12 Maj 2019 10:46

Gazela princeze Izitemkebe

Kućni ljubimci, posebno psi, mačke i majmuni bili su toliko vredni za stare Egipćane da su mogli da očekuju luksuzan život koji se čak proširivao i na zagrobni život. Gazela, kućna ljubimica princeze Izitemkebe kćerke faraona 21. dinastije Psisenesa I i kasnije supruge njegovog polubrata Menkeperea, koji je kao visoki sveštenik Amun vladao južnim delom kraljevstva sa sedištem u Tebi je jedan od najboljih i najdelikatnijih od otkrivenih mumificiranih kućnih ljubimaca. Danas se Gazela princeze Izitemkebe nalazi u Egipatskom muzeju u Kairu.

Subota, 11 Maj 2019 10:21

Leonardo Bistolfi - Kolevka

Privučen simbolizmom sa duhovnom primesom, italijanski vajar Leonardo Bistolfi je veći deo svoje umetničke karijere dizajnirao pogrebne spomenike izražavajući bol i misteriju smrti, što mu je donelo nadimak "vajar žalosti". Gipsani reljef Kolevka je jedan od reljefa koji je ukrasio spomenik u čast bitke kod mesta Madona di Kampanja di Kordovado u Italiji 1706. godine. On je postavljen 1906. godine, a danas se nalazi u muzeju Orsej u Parizu.

Utorak, 07 Maj 2019 10:19

Jakob Epštajn - Albert Ajnštajn

Albert Ajnštajn je 11. septembra 1933. godine stigao u Englesku kao izbeglica, izbegavajući progon nacista i smešten je u tajni izbeglički kamp u blizini Kromera na obali Norfolka. On je tokom ovog kratkog boravka pozirao za bistu britanskom vajaru Jakobu Epštajnu koji ju je modelovao za nedelju dana. Ova bista predstavlja izvanredan primer Epštajnove "portretizacije slavnih" i danas se nalazi u galeriji Tejt u Londonu.

Ponedeljak, 06 Maj 2019 11:31

David d'Anže - Johan Volfgang fon Gete

Ideja komemoracije velikih ljudi, sagledana kroz materijalizaciju njihove duhovne uloge skulpture i svetog poziva umetnika, odlikuje ceo opus francuskog vajara Davida d'Anžea. U tom duhu, on je stvorio istinsku panoramu velikih mislilaca svog vremena u obliku medaljona i bisti. 1829. godine posetio je Johana Volfganga fon Getea u Vajmaru i napravio njegovu bistu, koja se danas nalazi u muzeju Orsej u Parizu.

Vi ste ovde: Home Razglednica