Razglednica
Agaton Leonar - Ples sa ešarpom
Kada je francuski arhitekta i dekorater Aleksandar Sandije postao umetnički direktor 1896. godine, fabrika porcelana iz Sevra je počela da oživljava svoju proizvodnju. 1897. godine je kontaktirao francuskog art nuvo vajara Agatona Leonara i zamolio ga da modifikuje i prilagodi figure za središnji deo stola, što je predstavljalo značajan raskid sa tradicijom središnjih umetnina iz XVIII veka. Na Univerzalnoj izložbi u Parizu 1900. godine prikazan je središnji deo stola za biskvit koji se sastojao od 15 statueta pod nazivom Ples sa ešarpom koje je modelovao Agaton Leonar.
Hram Sunca - Konarku
Hram Sunca u Konarku je hinduistički indijski hram koji je izgradio kralj iz dinastije Ganga, Narasimhadeva I u XIII veku u mestu Konarku na obali Bengalskog zaliva, 65 kilometara od grada Bhubanesvara u indijskoj državi Odiša. Poznat je i po imenu Crna pagoda, jer je izgrađen od oksidiranog starog peščanika koji na izlazećem suncu postaje sjajan. Povezan je direktno sa idejom i verovanjem o personifikaciji boga Sunca, koja je pretpostavljena u Vedama i klasičnim tekstovima.
Alberto Moravija - Hram u Tandžoru
Pošto smo se potkrepili, krećemo u posetu hramu u Tandžoru koji, zajedno sa drugim hramovima rasutim po južnoj Indiji, opravdava ugled Dravida kao najvećih graditelja hramova koji su ikada postojali. Hram u Tandžoru ipak je jedini u kome je uobičajena proliferacija isklesanih statua proređena i ustupila mesta praznim površinama. Oko Evropljanina sa zadovoljstvom ponovo nalazi, posle mnogih isprepletanih vreva, prazne delove zida, zidne i krovne vence, dovratnike, nadvratnike, konzole, četvrorougaonike i druge geometrijske oblike.
Kozmetička posuda u obliku mačke
Mačka se najpre pojavljuje u egipatskom slikarstvu i reljefu na kraju Starog kraljevstva oko 2300. godine pre nove ere, a zatim i na skulpturama. Najraniji poznati trodimenzionalni prikaz životinje u egipatskoj umetnosti je Kozmetička posuda u obliku mačke iz oko 1990-1900. godine pre nove ere koja pripada periodu dinastije Srednjeg kraljevstva. Ona se danas nalazi u muzeju umetnosti Metropoliten u Njujorku.
Dejvid Herbert Lorens - Pijaca u Meksiku
Pijaca je ogromna i natkrivena. A ono najneobičnije je žamor koji odatle dopire dok prolazite ulicom. Snažan je to žamor, a opet možete ga uopšte i ne primetiti. Zvuči kao da sve sablasti ovoga sveta međusobno razgovaraju svojim sablasnim glasovima, u tamnoj utrobi pijačne zgrade. To je žamor poput zvuka kiše ili šuštanja lišća banane na vetru. Pijaca puna tamnolikih Indiosa, koji bešumno hodaju i prigušeno govore, ali naviru, bezbrojni. Čudno šuštavo mrmljanje na zapotečkom idiomu, pomešano sa zvucima španskog, i mirni, nekako zasebni, glasovi Miksteka.
Dušan J. Popović - "Zašto znate kakvi je Beograd za siromaha čoveka: što danas dobiješ, to sutra potrošiš"
Život u tadanjem Beogradu nije bio monoton, nego bi se pre moglo reći interesantan i veseo. Posla je bilo dosta. Za sve vreme austriske vladavine građeno je vrlo mnogo. Za kratko vreme od dvadesetak godina izgrađena je današnja beogradska tvrđava. Osim tvrđave sagrađene su mnoge zaista ogomne, vojničke i varoške, zgrade. Naročito mnogo podignuto je kasarni. Ovi poslovi davali su dovoljno zarade gotovo svim društvenim slojevima. Novac se mogao lako zaraditi, ali i lako potrošiti. Neki naš priprost čovek, izgleda neki kalfa, žali se (1727), u pismu nekome svome: "Zašto znate kakvi je Beograd za siromaha čoveka: što danas dobiješ, to sutra potrošiš".
Emil Antoan Burdel - Herkul ubija ptice na jezeru Stimfal
Francuski vajar i pedagog Emil Antoan Burdel, jedan od najtalentovanijih učenika Ogista Rodena je započeo rad kao asistent u njegovom ateljeu. Oni su bili povezani međusobnim divljenjem i poštovanjem, čak iako je Burdelova želja za sintezom i konstrukcijom u osnovama ubrzo bila u suprotnosti sa Rodenovim analitičkim modeliranjem. Burdel se inspirisao mitologijom za mnoge svoje radove, poput statue Herkul ubija ptice na jezeru Stimfal koju je modelovao 1909. godine, poznate i po nazivu Herkul strelac. Ova statua se danas nalazi u muzeju Orsej u Parizu.
Henri Mur - Forme skulptura zasnovane na slobodnim asocijacijama na organske oblike
Sve što je oblikovao Henri Mur, jedan od najvećih vajara XX veka izrastalo je iz duha materije od koje je lik sazdan. Tako su kamen, drvo, glina i metal imali svoju sopstvenu i osobenu suštinu koja je uslovljavala oblik. Tokom vajanja oslanjao se na materijale koje je nalazio u prirodi, kao što su kosti, kamenje i šljunak, školjke ili komadi drveta. Sakupljao ih je u svom ateljeu i čuvao na policama. O tome piše u svom eseju Cilj vajara.
Henri Mur - Ptica korpa
Skulptura Ptica korpa iz 1939. godine predstavlja hibridnost stilova Henrija Mura. Biomorfna krivina spoljašnje ljuske skulpture sugeriše naturalizam, dok ugaone linije oblikovane žicama naglašavaju konstruktivistički elemenat. Ime skulpture odjekuje unutrašnjim prostorom koji je definisan nizom u kome se nalazi lik ptice. Danas se ova skulptura nalazi u Fondaciji Henri Mur u malom selu Peri Grin u Hertfordširu.
Alberto Đakometi - Gradski trg
Švajcarski nadrealistički vajar i slikar italijanskog porekla Alberto Đakometi je skulpturu Gradskog trga izvajao 1948. godine. U to vreme je bio dobro upoznat sa egzistencijalizmom, a ova skulptura koja predstavlja metaforu čovečanstva koje egzistira na pola puta između bića i ništavila je mogla da se tumači na osnovu ovog filozofskog pravca. Danas se ova skulptura nalazi u Muzeju moderne umetnosti u Njujorku.