Artnit

Razglednica

Četvrtak, 17 Novembar 2016 11:46

Fransoa Pompon - Sova

Francuski vajar Fransoa Pompon je svoje umetničko stvaralaštvo fokusirao na skulpture životinja. Između 1918. i 1923. godine radio je na temu sova u nekoliko materijala, drvetu, gipsu i bronzi. Postoje dve verzije sova, sa očima koje su ispupčene i koje su postavljene unazad. Pompon je stilizovao životinju ravnanjem tela dok su svi detalji bili eliminisani, a naglašena je nepokretnost poze na bronzanoj skulpturi Sove iz 1923. godine, koja se danas nalazi u muzeju Orsej u Parizu.

Ljudi drevnog Bliskog istoka koristili su mnogo glinu za konstrukciju cigli za svoje gradove. Pored toga, glina je bila u širokoj upotrebi za pravljenje grnčarije u tolikoj meri da su arheolozi pronašli grnčariju u ruševinama drevnih gradova pre nego bilo koju drugu formu umetnosti. Poznat je keramički Ćup za skladištenje sa dekorisan sa planinskim kozorozima, pronađen je u centralnom Iranu, pripada periodu bronzanog doba, i datira iz oko 3800-3700. godine pre nove ere. Danas se ovaj ćup nalazi u muzeju umetnosti Metropoliten u Njujorku.

Sreda, 09 Novembar 2016 11:56

Činija sa staklenim mozaikom

Činija sa staklenim mozaikom datira iz II-I veka pre nove ere i pripada helenističkom ili ranom imperijalnom periodu. Ova zanimljiva činija, prečnika 11.9 santimetara spada u grčku ili rimsku kulturu, i danas se nalazi u muzeju umetnosti Metropoliten u Njujorku.

Subota, 05 Novembar 2016 11:48

Ganimed i orao

Ganimed je poznata klasična mitološka figura iz herojskog doba stare Grčke. Motiv priče o Ganimedu je često prikazivan u vajarstvu i književnosti. Posebno se koristi deo priče kada bog Zevs šalje orla ili uzima njegov oblik i otima dečaka dok vodi svoja stada na planinu Idu, kako bi ga odveo na Olimp da bude peharnik bogova. Antički grčki vajar Leokares je u IV veku pre nove ere uradio bronzanu grupu Ganimed i orao, a njena rimska mermerna kopija iz II veka se danas nalazi u muzeju u Vatikanu.

Četvrtak, 03 Novembar 2016 11:49

Veliki tirkizni ćup

Keramički Veliki tirkizni ćup, visine 80 cm, prečnika 47 cm, datira iz XII ili XIII veka. On je napravljen u Iranu, od gline koja je modelovana i glazirana, i odlikuje ga izražena tirkizna boja, koja ističe niz zanimljivih dekorativnih elemenata. Danas se ovaj ćup nalazi u muzeju umetnosti Metropoliten u Njujorku.

Utorak, 01 Novembar 2016 12:00

Sjajna činija sa krilatim konjem

Keramička Sjajna činija sa krilatim konjem datira od kraja XII veka. Ona je napravljena u Iranu od kamena koji je sjajno oslikan na mutnoj crno-beloj glazuri. Visoka je 8.3 cm, a prečnika 20.3 cm. Danas se ova činija nalazi u muzeju umetnosti Metropoliten u Njujorku.

Sreda, 26 Oktobar 2016 10:39

Lavlja kapija - Mikena

U drugom milenijumu pre nove ere mitski poznat grad Mikena, koja se nalazila oko 90 kilometara jugozapadno od Atine, na severoistočnom delu Peloponeza, bila je jedan od najvažnijih centara grčke civilizacije. Mikena je bila oklopljena zidovima od nezgrapnih i nepravilnih kamenih gromada, poznatitim kao kiklopski, jer se verovalo da su ih podigli jednooki divovi Kiklopi. Na njima su dva trijumfalna ulaza od kojih je onaj veći, poznat kao Lavlja kapija ili Lavlje dveri iz oko 1400-1300. godine pre nove ere.

Četvrtak, 20 Oktobar 2016 10:33

Dionis i dve Menade

Amasis Slikar iz Atine bio je starogrčki slikar vaza, poznat po crnofiguralnom načinu oslikavanja vaza. Njegova amfora Dionis i dve Menade iz oko 550-530. godine pre nove ere predstavlja remek-delo crnofiguralnog stila. Ona je pronađena u Vulciju u Italiji, a danas se nalazi u Kabinetu za medalje Nacionalne biblioteke u Parizu.

Utorak, 11 Oktobar 2016 11:28

Gamal Gitani - Kairske kafedžinice

Do kojih dubina istorije doseže starost tih mesta okupljanja uz kafu? Iako nema izvora koji bi to mogao odrediti, niti je bilo studija posvećenih izučavanju reljefa tog celovitog sveta, kafedžinica je, sasvim izvesno, deo kairskog života. Zasigurno su slična mesta postojala i u vremenu kad se Kairo proširio, i kada je život u njima prestao da se svodi na fatimidske halife i njihovu svitu.

Nedelja, 18 Septembar 2016 10:55

Momo Kapor - Povratak

U starim gradovima obuzima nas neka nerazumljiva glad. Zar je moguće da su ova mesta postojala i pre nego što smo kročili nogom na njihove trgove? Čini nam se, tako, da bi nam bilo potrebno najmanje nekoliko života, a ne samo ovaj jedan, tako kratak i tako zatvoren u okvire jednog grada, u tok jedne reke, u krletku jedne kuće... Tuđi gradovi nas uznemiruju: pokazuju nam ograničenost našeg saznanja, čine nas gladnim, a u isto vreme skromnim. Želeli bismo da poživimo jedan život na ovoj mansardi što gleda na Berninijevu fontanu, da kupujemo voće kod piljara na uglu Rue D'Alésia, da pijemo svoju kafu i čitamo novine pod onom tamo, plavo-belom tendom na Sintagmi...

Vi ste ovde: Home Razglednica