Razglednica
Vupertal - grad sa "lebdećom" železnicom
Zvanični slogan Vupertala u Nemačkoj je grad sa "lebdećom" železnicom. Ovaj grad koji se nalazi 20 kilometara istočno od Dizeldorfa ima najstariju jednošinsku viseću železnicu na svetu. Sagrađena je 1900. godine, a započela je da prevozi putnike 1. marta 1901. godine. Uprkos ratovima, oštećenjima i velikim promenama u svetu opstala je do danas i koristi je skoro 85 000 ljudi dnevno koji na taj način izbegavaju saobraćajnu gužvu u gradu, a istovremeno dobijaju lep pogled.
Stanislav Vinaver - Govorili su mi u tim norveškim kafanama, da Rusija nema kafana
Kad dođem u varoš, tražim kafanu.
Jednom, lutali smo cele noći pod velikim drvećem u Kristijaniji. Nigde nije bilo prenoćišta za nas. Kafane su sve bile zavorene. Mi smo razumeli da su Norvežani neki ćutljivi i ravnodušni narod. Svoje noći oni nisu naselili šumom ciganskih orkestara, otrovnim dimom sale utonule u duvan, zveketom čaša, promuklošću glasova, bledim licima i očima, očima.
Moai statue - Uskršnje ostrvo
Uskršnje ostrvo je čileansko ostrvo koje nautičari često nazivaju najusamljenije ostrvo na Zemlji na kojem žive ljudi. Poznato je po svojim ogromnim kamenim statuama, koje se zovu moai, a često se nazivaju Glave Uskršnjeg ostrva. Ne zna se pouzdano ko je, kada, kako i zašto isklesao i postavio ove kamene statue. Smatra se da pripadaju drevnoj civilizaciji Rapa Nui koja je nekada naseljavala Uskršnje ostrvo, a iščezla mnogo pre dolaska Evropljana tokom strašnog rata koji je izbio između njenih plemena. Veruje se da su isklesane tokom perioda od 1250. do 1500. godine.
Fontana Ežena Delakroa u Luksemburškom parku
Fontana Ežena Delakroa ili kako se često naziva Spomenik Eženu Delakroa i Ežen Delakroa spomenik vodena fontana je jedna od monumentalnih fontana koja se nalazi u Luksemburškom parku u Parizu. Posvećena je francuskom slikaru, glavnom predstavniku romantizma Eženu Delakroa i ima njegovu bistu zajedno sa alegorijskim figurama. Ona je jedno od najpoznatijih dela francuskog vajara Žila Dalua i podignuta je 1890. godine.
Džef Kuns - Štene
Američki umetnik Džef Kuns se pojavio sredinom 1980-ih godina kao deo generacije umetnika koji su istraživali značenje umetnosti u dobu prožetom medijima i prisutnoj krizi prikazivanja. Sa namerom da svojom umetnošću "komunicira sa masama", uspostavlja vizuelni jezik oglašavanja, marketinga i industrije zabave, kao i ispitivanja granica između popularne i elitne kulture. Na skulpturi šteneta iz 1992. godine ispred muzeja Gugenhajm u Bilbau, Džef Kuns odaje počast kič strani prirode u svom gigantskom cvetajućem štenetu.
Biblioteka Klementinum - Prag
Biblioteka Klementinum je najveći i jedan od najvažnijih istorijskih kompleksa zgrada u starom gradskom jezgru Praga. Nalazi se u neposrednoj blizini Karlovog mosta. Prvi put je otvorena 1722. godine u okviru Jezuitskog univerziteta i vekovima je menjala namenu, ali je najčešće služila kao biblioteka. Danas je u njoj ostala samo Nacionalna biblioteka Republike Češke.
Terakota statua mlade žene
Terakota statua mlade žene datira od kraja IV i početka III veka pre nove ere i spada u etrursku kulturu. Posebna odeća i nakit na ovoj statui prirodne veličine veoma liči na one terakote pre nove ere koje su pronađene u gradu Lavinij (Lavinium), današnjem naselju Praktika di Mare, 53 kilometara južno od Rima. Ova statua se danas nalazi u muzeju umetnosti Metropoliten u Njujorku.
Pjer Žil Kavelije - Penelopa
Statuom Penelope poznatoj i kao Zaspala Penelopa iz 1849. godine francuski akademski vajar Pjer Žil Kavelije prikazuje centralnu priču iz Homerove Odiseje tokom dvadesetogodišnjeg odsustva Odiseja, koja je imala veliki uspeh među umetnicima do kraja XIX veka, pre svega na slikama. Statua se danas nalazi u muzeju Orsej u Parizu.
Empajer stejt bilding - Njujork
Oblakoder Empajer stejt bilding (Empire State Building) je simbol grada Njujorka. Kamen temeljac je položen 19. septembra 1928. godine, a izgrađen je maja 1931. godine i sve do 1972. godine bio je najviši oblakoder na svetu. Dizajniran je u art deko stilu, koji je definisan visokim nivoom ornamentacije, uglavnom u svetlim, metalnim bojama.
Henri Miler - Pojam Grčke, ma koliko izblijedio, preživio je kao arhitip čudesa što ga je ostvario ljudski duh
U Grčkoj čovjek stekne uvjerenje da je genijalnost norma, a ne mediokritet. Nijedna zemlja nije dala, razmjerno svom broju pučanstva, toliko genija koliko Grčka. Samo u jednom stoljeću ta je mala nacija darovala svijetu gotovo pet stotina genija. Njena je umjetnost, koja traje pedeset stoljeća, vječna i bez premca. Krajolik joj ostaje najljepši, najčudesniji na cijeloj kugli zemljskoj. Stanovnici tog malog svijeta živjeli su u skladu sa svojim prirodnim okolišem, napučujući ga bogovima koji su bili zbiljski i s kojima su prisno općili.