Kletva u srpskim narodnim umotvorinama
U srpskim narodnim umotvorinama razvijeno je mnoštvo magijskih elemenata. Tako i sve poglede o svetu i životu prožima verovanje u uticaj viših sila koje su nedokučive ljudskom umu. Ti uticaji se obično opisuju kao celishodni i pravični, ali su zbog toga ponekad i veoma svirepi. Stanovište o svetu i životu koje proizilazi iz srpskih narodnih umotvorina ima i svoje filozofsko značenje.
Marko Kraljević
Marko Kraljević je narodni junak koji je prisutan u skoro celokupnom srpskom narodnom stvaralaštvu. On živi u epskoj i lirskoj poeziji, baladama i romansama, pripovetkama, legendama, ali i u istorijskim i mitskim predanjima. Pominje se u poslovicama, izrekama, pa čak i u šaljivim pričama.
Zagonetke
Zagonetka potiče od najstarijih vremena. U početku su zagonetke predstavljale kultne i religiozne formule u kojima se krio mitski smisao, a kasnije su se pretvorile u društvenu zabavu i igru, u obliku vežbanja oštroumnosti i dosetljivosti.
Svatovske pesme
Srpske narodne svatovske pesme su veoma stare po postanku. To se najviše vidi iz opisa običaja o kojima pevaju. Svatovske pesme su mnogobrojne i raznovrsne po dešavanjima i osećanjima koji se u njima opisuju.
Narodne bajke
Bajka je najrazvijeniji i najznačajniji oblik srpske narodne proze. To je kraća priča fantastičnog sadržaja. U njima se kako kaže Vuk Stefanović Karadžić, "pripovijedaju kojekakva čudesa, ono što ne može biti"
Legende
Legenda je priča u prozi ili stihu u kojoj ima puno praznoverja, sujeverja i fantastičnih elemenata. Pretpostavlja se da je poreklo legende veoma staro i da se delimično poklapa sa poreklom i nastankom mita.
Humor u srpskom narodnom stvaralaštvu
Humor je važna odlika i neodvojiva crta srpskog narodnog stvaralaštva. Ne postoji životna situacija, ni ozbiljna ni tragična, u kojoj narod nije sagledao i smešnu stranu. Podsmehnuo se i onom što je voleo i cenio. Podsmehnuo se i sebi i drugome.