Artnit

Nedelja, 17 Februar 2019 11:21

Asklepijev štap - simbol medicine

Asklepijev štap ili Eskulapov štap oko koga je uvijena zmija je starogrčki simbol koji je povezan sa lečenjem bolesti kroz medicinsko umeće. Ovaj simbol je nastao spajanjem štapa Asklepija, sina Apolona boga svetlosti, muzike i proricanja i iskusnog lekara i začetnika medicine, a kasnije boga medicine i svete zmije simbola njegove kćeri, Higije boginje zdravlja.

Objavljeno u Društvo

I još jednom isto pitanje: Kako se razboljevamo? Nismo li ipak "glavni krivci" mi sami? Savremena psihosomatska medicina, nastala u Americi početkom XX veka, ali dobro poznata i najstarijim lekarima - od kineskog nepoznatog lekara dve hiljade pre Hrista koji je ostavio zapis: Tuga i briga razboljevaju čoveka, i Hipokrata u Grčkoj do naših dana - mnogostruko potvrđuje davnašnje naslućivanje, ne samo lekara, već i značajnih filosofa i, naročito, religioznih mislilaca svih religija sveta (monoteističke naročito) da su "greh, bolest i smrt sablasti koje je čovek sam stvorio". O tome danas istinski brine psiho-neuro-endokrino-imunologija.

Objavljeno u Društvo

Pedanios Dioskorides (Pedacius Dioskurides), najpoznatiji kao Pedanije Dioskorid, rimski lekar-farmaceut grčkog porekla ubraja se u najznačajnije predstavnike grupe antičkih pisaca o lekovima biljnog porekla i smatra se "ocem farmakognozije". Oko 77. godine napisao je delo O lekovitim materijama u pet knjiga (De Materia medica libri quinqae). Ovo delo je mnogo puta prevedeno i štampano i bilo je od izuzetnog značaja za dalji razvoj medicine i farmakoterapije latinskog Zapada i islamskog Istoka. Original nije sačuvan, ali su ostali mnogobrojni rukopisni kodeksi, prevodi, komentari, interpretacije ili nepotpuni prepisi ovog dela, a najpoznatija i verovatno najstarija kopija iz VI veka se čuva u Austrijskoj nacionalnoj biblioteci.

Objavljeno u Flora doma
Utorak, 25 Oktobar 2016 11:37

Frensis Bekon - O čuvanju zdravlja

Ima mudrosti u ovome mimo pravila medicine: sopstveno opažanje o tome šta je dobro a šta škodljivo najbolji je lek da se sačuva zdravlje. Ali pouzdaniji je zaključak ako se kaže, Ovo mi ne godi najbolje, stoga ću to ostaviti, nego, Ovo mi kanda ne škodi, stoga to mogu uzimati. Jer snaga prirode u mladosti prelazi preko mnogih neumerenosti, ali, kad starost najzad dođe, taj se dug ipak mora platiti.

Objavljeno u Društvo

Ne znam zašto, valjda od šoka mirnog doba ili ne znam čega, pre neki dan mi je odjednom palo na pamet moje srećno detinjstvo. Srećno - to je prava reč. Koliko se sećam, nikakvih briga nisam imao, osim što sam bio izuzetno mršav mališan. Bio sam tako tanak, kažu, da je deda govorio kako u sobu moram da uđem dvaput da bi se zapazila moja prisutnost.

Objavljeno u Pero

Čovek, ni kao duhovno ni kao telesno biće, nije zdravo biće. Sa čovekovim padom pala je i sva priroda, pa iz "kraljevstva prirode", prema rečima velikog srednjevekovnog lekara i filosofa, Paracelzusa, "dolaze bolesti, kao što iz kraljevstva duha dolaze lečenja". Iako narod voli da kaže za nekog čoveka da je "zdrav kao dren", ili "jak kao bik", za neku devojku da je "rumena kao ruža", ili "crvena kao jabuka", ipak, i dren, i bik, i ruža i jabuka mogu da se razbole i onda, kao i čovek, da prežive ili ne prežive svoju bolest. Najzad, smrt je neminovnost svega živog, tragična "plata za greh".

Objavljeno u Društvo
Vi ste ovde: Home Pero Prikazivanje članaka po tagu medicina