Artnit

Subota, 04 April 2020 10:29

Kandid ili optimizam Istaknut

Žan Mišel Moro - Ilustracija iz romana Kandid ili optimizam, 1787. godina Žan Mišel Moro - Ilustracija iz romana Kandid ili optimizam, 1787. godina

Francuski filozof, književnik i istoričar Volter je 1759. godine u Ženevi objavio filozofski roman Kandid ili optimizam u kojem izobličava popularno filozofsko učenje o naivnom optimizmu i predodređenoj harmoniji, koje je stalno bilo u sukobu sa brutalnom stvarnošću. Međutim, centralna poglavlja ismevaju obe filozofije, i optimizam i pesimizam kao greške u obrazovanju i vaspitanju i posledice nedostatka raznovrsnog iskustva. Istovremeno Volter postavlja pitanje porekla zla i oštro kritikuje Božju promisao.

Kroz ceo roman Kandid ili optimizam se proteže šaljiv način pripovedanja. Veselu notu daju filozofski pojmovi i rasprave među raznim ljudima iz raznih društvenih slojeva, povezivanje nekih pojava i ideja koje ne funkcionišu istovremeno, korišćenje filozofskih pojmova u neadekvatnom kontekstu, neobični paradoksi i ironično ponavljanje kako uprkos svim nevoljama u kojima se nalazi Kandid živi "u najboljem od svih mogućih svetova".

Fabula romana počinje sa mladim i bezbrižnim Kandidom (na francuskom jeziku to ime znači Bezazleni) koji živi u vestfalskom dvorcu ujaka barona i druži se sa svojom rođakom Kunegondom, ujakovom kćerkom. Njega podučava fizičar i filozof Panglos koji zastupa ideje nemačkog filozofa Lajbnica, po kojem je ovaj svet u kojem živimo onakav kakav je mogao i morao da bude, to jest najbolji od svih svetova. Ali, videvši učitelja kako u žbunju sa jednom služavkom gasi požudu, mlada Kunegonda diskretno pokušava da zavede Kandida. Mladić odgovara na devojčine izazove, a razjareni otac ga isteruje iz malog raja u kome je do tada živeo.

Pošto se otisne u nepoznato i luta, Kandid otkriva svet u kome vladaju glupost, fanatizam, nasilje, ratovi i smrt i zaključuje da su ljudi prepuni poroka i zla. Odraz brutalne realnosti je najpunije prikazan kroz misli filozofa Martina koji opovrgava idealističko verovanje Panglosa i naglašava da ne postoji ni čisto dobro ni čisto zlo i da je svet i satkan od kontrasta kao svoje srži.

Kandid sumnja da je ovo najbolji svet i ističe: "Ako je ovo najbolji od mogućih svetova, kakvi su tek ostali?" Na kraju poučen životom, on sazreva i zaključuje da bi život postao savršen, mora da ga uređuje i da radi na tom savršenstvu, a ne da se prepusti životnoj bujici. Mudri savet Turčina otvorio je Kandidu nove poglede na život: "Rat udaljuje od nas tri velika zla: dosadu, porok i nemaštinu." Poučen tom spoznajom on kaže: "Ali treba da obrađujemo svoj vrt". To znači da pokušamo da izvršimo svoj zadatak najbolje što možemo.

Pročitano 2006 puta

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Pero Kandid ili optimizam