Artnit

Ponedeljak, 23 Decembar 2013 18:16

Branislav Nušić - Detinjstvo Marka Kraljevića Istaknut

U Prilepu gradu kraljevao je nekada kralj Vukašin Mrnjavčević i imao je tri sina: Dmitra, Andrijaša i Marka.

Ovo što ću vam pričati bilo je u doba, kada je Kraljević Marko bio mali, vrlo mali. Još tada je on bio napredniji od sve dece, i svi su se čudili detetu koje je već u trećem mesecu starosti bilo tako teško da ga niko nije mogao na rukama nositi. U četrvtom mesecu mali Marko dobio je već zube, a u petom mesecu je i prohodao. Kada mu je bilo osam meseci, on je već govorio; a kada mu je bila puna godina dana, on se već tukao s decom na drumu i teško bi bilo detetu koje njemu šaka padne.

On bi još tada - a bilo mu je tek godinu dana - prstima razbijao orah koštunjak; uzeo bi na dlan lubenicu, po pet kila tešku, metnuo je na rame i odbacio po pet metara daleko, te bi se lubenica rascmekala u sto parčadi.

Kada mu je bilo dve godine, on je već jahao gola konja, a kada mu je bilo tri godine, on se peo uz krševe više manastira Treskavice, te odnosio mlade orliće koje je našao u orlovu gnezdu.

Ali ne samo što je bio jak i srčan, već je u maloga Marka bilo isto tako i mudrosti kao i snage. Nije mu bilo ni punih pet godina, a umeo je nadgovoriti i starca kojemu se beli brada do pojasa. Kaluđeri iz manastira Svete Bogorodice sa Treskavca silazili bi dole u Prilep, da se čude mudrosti detinjoj. I što oni - ništa, ali i učeni monasi iz atonske Svete Gore, kada bi pohodili dvorove srpskih vladara, ktitora svetogorskih, uvraćali bi u Prilep i divili se mudrosti detinjoj.

- Bog je ovome detetu darovao i razum i snagu, te biće da mu je namenio veliku slavu! - rekli bi monasi svetogorski.

Iz romana Hajduci

Pročitano 7207 puta

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Pero Branislav Nušić - Detinjstvo Marka Kraljevića