Stefan Tanasijević
Franc Mark - Crvena žena
Ekspresionističko remek-delo Crvena žena ili kako se često naziva Devojka sa crnom kosom Franc Mark je naslikao 1912. godine. Ova slika je bila jedna od njegovih poslednjih slika koja sadrži ljudsku figuru i odražava humanističku ideju čovekove povezanosti sa prirodom, pre nego što se fokusirao skoro potpuno na životinje. Slika je prvi put izložena u Lesteru 1944. godine, na izložbi Srednjoevropska umetnost, a danas se nalazi u New Walk Museum and Art Gallery u Lesteru.
Plač matere čovekove
Jedna od najpoznatijih pesama Dušana Vasiljeva, Plač matere čovekove je po temi i umetničkim slikama koje je razvijaju veoma osobena. U njoj se bol majke u trenutku žalosti i tuge za preminulim sinom pretvara u opštu pobunu protiv religije i svega onoga što je oličava i održava, kao i protiv sveta i poretka na kome on počiva.
Sesar Antonio Molina - Kuća Rembranta van Rajna
- Ovde smo se dogovorili. Ono je Rembrantova kuća. Sada je muzej, jedino mesto na svetu gde je stalno izloženo njegovo grafičko stvaralaštvo. Ovde je živela i umrla njegova žena Saskija; ovde je naslikao Noćnu stražu. Kasnije je morao sve da proda. Bolje rečeno, da rasproda budzašto i ode na drugo mesto, gde su se njegove patnje nastavile.
Pol Sezan - Saksija sa cvećem i kruške
Pol Sezan je naslikao dosta mrtvih priroda koje i dalje žive, sa voćem i cvećem koje su bile njegove omiljene teme. Plodovi, predmeti i cveće su lako uočljivi, ali oni nemaju mirisa, ni senzualnosti i samo su pasivni ukrasni predmeti koji koegzistiraju u istom prostoru na slikama mrtve prirode. Sliku Saksija sa cvećem i kruške Sezan je slikao od 1888. do 1890. godine. Ova slika se danas nalazi u galeriji Kortland u Londonu.
Nega dracene marginate
Dracena marginata, koja se često naziva zmajevo drvo sa Madagaskara je veoma popularna i otporna sobna biljka. Jednostavna je za negu. Bilo da je sama u saksiji ili sa drugim biljkama uvek je zanimljiv detalj u enterijeru doma.
Džudit Lejster - Lala
Ilustracije cveća iz ranog XVII veka se nalaze na slikama Džudit Lejster, slikarke holandskog zlatnog doba koja je učila slikarstvo kod Fransa Halsa. Ona je ilustrovala svoju knjigu lala, koja sadrži puno prelepih prikaza raznih vrsta lala. Graciozna lala koju je naslikala 1643. godine se danas nalazi u muzeju Frans Hals u Harlemu.
Mikanija - plišana loza
Mikanija je egzotična višegodišnja puzavica, čija se samo jedna vrsta, Mikania ternata gaji kao sobna biljka od osamdesetih godina prošlog veka. Ova ne tako poznata sobna biljka se zbog izgleda svojih listova često naziva plišana loza. Njeni mali beli ili žuti cvetovi, koji su gusto grupisani nisu posebno interesantni i kao sobna biljka se uglavnom gaji zbog svog lišća, u visećoj korpi ili saksiji.
Klizna vrata u domu
Klizna vrata su tip vrata koja se otvaraju horizontalno, veoma praktična i jednostavna za postavljanje. Ova vrata mogu da budu veoma upečatljiv dizajnerski elemenat i neobično kreativno rešenje u enterijeru doma, jer ih ima u raznim bojama, oblicima i stilovima i mogu biti izrađivana od različitih materijala.
Anri Fanten Latur - Ruže
Francuski slikar i grafičar Anri Fanten Latur je najpoznatiji po svojim slikama cveća i grupnih portreta pariskih umetnika i pisaca. On je često slikao raznovrsne vrste baštenskog cveća kao što su petunije, slezovače, lale, dalije, delfinije, nezaboravci, božuri, slatki grašci, zumbuli i cvetovi trešnji. Posebno je isticao bele, žute i ružičaste boje na svojim slikama i ruže više nego bilo koje drugo cveće. Njegova poznata slika sa ovom temom, Ruže iz 1894. godine danas se nalazi u privatnoj kolekciji.
Šumska spirala - Darmstadt
Waldspirale je poznat, veoma zanimljiv kompleks stambenih zgrada koji se nalazi u nemačkom gradu Darmstadtu. Naziv Waldspirale, što u prevodu sa nemačkog jezika znači šumska spirala, odražava opšti plan zgrade, kao i činjenicu da je njen krov prekriven vegetacijom. Dizajnirao ga je jedan od najpoznatijih austrijskih arhitekata Friedensreich Hundertwasser u saradnji sa arhitektom Heinzom Springmannom. Građena je dve godine, a završena 2000. godine.