Pol Kle je često koristio slikarske strukture, koje podsećaju na pointilizam XIX veka. Pod uticajem putovanja u Egipat od 1928 do 1929. godine, na slici Uspavanka izgradio je polje boje sa zdrobljenim pojedinačnim tačkama, koje je okruženo isto tako zdrobljenim linijama, što nalikuje piramidi. Iznad krova na slici nalazi se sunce i zato se naziv slike identifikuje i kao Mesto Apolona i muza.
Osam godina pre slikanja slike Uspavanka, 1926. godine Pol Kle boravi u Italiji i duboko je impresioniran mozaicima ranih hrišćanskih bazilika u Raveni. Otada njegove slike karakteriše novi izgled koji nastaje primenom tehnike neodivizionista, koja se sastoji od poteza četkice postavljenih u tački koje formiraju gustu i homogenu teksturu boje. Sliku Uspavanka odlikuje oslobađajuća raskoš vizantijskih mozaika sa tankim potezima četkice boje, čime je slika u posebnom svetlu, osvetljena i živa; obeležena plavo-zelenim i žuto-narandžastim nijansama boja koje se pojavljuju stalno u pokretu, kao zrak svetlosti koji se reflektuje na razbijenom ogledalu.
Na slici Uspavanka pojavljuju se geometrijski elementi u okviru slike divizionističko strukturisano u trouglu koji, bez definitivnog okvira, postoji samo na osnovu varijacija u gradaciji tonova, koji se primenjuju na malim kvadratima. Kao rezultat toga, slika izgleda višeslojno, prostorno i ispunjeno svetlošću.