Na slici Sejač Žan Fransoa Mile prikazuje seljaka koji korača kroz sveže obrađenu zemlju dok seje svoje useve. Seljak je naslikan u tamnim, blatnjavim, zemljanim tonovima kao zdepast, dobro građen mladić u jednostavnoj praktičnoj seljačkoj odeći. Deo njegovog lica je sakriven ispod šešira. Mada ne mogu da se vide njegove oči, izraz lica ukazuje na njegovu borbu i tugu, ali istovremeno i na njegovu snažnu volju.
Mile balansira zemljani donji deo slike sa izlaskom sunca na vrhu slike prikazujući na taj način jednostavan seljački dan. Sunce sija u levoj gornjoj polovini slike, tik iznad horizonta i pokazuje da je seljak ustao u cik zore da bi započeo svoj radni dan. U desnoj gornjoj polovini slike vidi se još jedna, mala figura seljaka, koji je verovatno već započeo svoj posao.
Smatra se da slika Sejač pripada socijalističkom realizmu, zbog svoje središnje teme, kao i zbog načina na koji je prikazan rad seljaka. Sam Sejač može da se posmatra kao osoben simbol socijalne pravde, predstavnik niže klase koja se bori za socijalnu mobilnost sejanjem semena protesta i neslaganja. Sunce koje izlazi na njegovoj strani se takođe može tumačiti kao simbol promene u Francuskoj.
Na slici Sejač Žan Fransoa Mile je "razbio" tradicionalne akademske okvire. Kada je prvi put prikazana u Francuskoj, 1850. godine u Pariskom salonu izazvala je brojne kontraverze. Jedan od razloga je bio što je Mile bio povezivan sa realističkim slikarom, Gustavom Kurbeom po kome je svrha realizma ukazivanje na socijalne nepravde koje trpe seljaci i radnici. Seljaštvo na njegovim slikama je u tamnim i zemljanim tonovima. Mileov Sejač može biti povezan sa Kurbijeovim slikama, pre svega sa Sahranom u Ornanu. Konzervativni političari koji su videli u seljacima potencijalno remetilački socijalni elemenat dosta su kritikovali sliku. Liberalni kritičari su je veličali, jer je bila prava suprotnost neoklasičnim istorijskim slikama, čiji je vrednosni sistem ozakonio vladajući poredak u Francuskoj.