Paleta
Vinsent van Gog - Autoportret
Kao i Rembrant van Rajn i Francisko Goja, Vinsent van Gog je često sebe koristio kao model. U neverovatnom nizu iskrenih autoportreta, on prikazuje svoj razvoj kao umetnika. Njegovi autoportreti, ne samo da beleže promene u njegovoj slikarskoj tehnici, već takođe otkrivaju njegov psihički pad sa poniznošću i iskrenošću, koja se nije videla od autoportreta Rembranta. U poslednjih pet godina svog života naslikao je preko trideset autoportreta. Njegova slika Autoportret, poznata i po nazivu Portret umetnika, koja može da bude njegov poslednji autoportret, naslikana je 1889. godine, neposredno pre nego što je otišao u sanatorijum Sen Remi u Provansi na jugu Francuske. Ova slika se danas nalazi u muzeju Orsej u Parizu.
Vladimir Pribitkov - O Andreju Rubljovu
Andrej Rubljov je živeo u XV veku, dosta pre takvih mislilaca i slikara kakvi su Mikelanđelo, Rafael i Leonardo da Vinči.
Ali on nije dao umetnosti ništa manje od njih, prevazišavši i ostavivši daleko za sobom ostale svoje savremenike kako u Rusiji, tako i u Evropi.
Sveštenstvo je, govoreći rečima Lenjina o Aristotelu, ubilo u njemu sve živo i ovekovečilo mrtvo.
Pablo Pikaso - Glumac
Glumac je slika Pabla Pikasa, koju je naslikao tokom zime 1904-1905. godine, kada je imao 23. godine. Slika je delo iz Ružičastog perioda, kada je Pikaso promenio svoj slikarski stil od sumornih tonova njegovog Plavog perioda do toplijih i više romantičnih nijansi. Sa ovom slikom Pikaso je završio sa svojom opčinjenošću patnjom pozorišnog sveta i akrobata i ujedno stvorio jednu od najprepoznatljivijih figura XX veka. Slika se danas nalazi u muzeju umetnosti Metropoliten u Njujorku.
Kamil Koro - Italijanski pejzaž
U dvadeset devetoj godini, tri godine nakon odluke da postane slikar, Kamil Koro napušta Pariz i odlazi u Italiju, gde boravi od 1825 do 1828. godine. U Rimu se pridružuje sve većem broju umetnika koji formira jednu od najranijih škola slikarstva pejzaža na otvorenom. Veliki deo svoje energije Koro posvećuje proučavanju i slikanju okoline Rima. U tom periodu je naslikao i sliku Italijanski pejzaž, koja se danas nalazi u muzeju umetnosti Metropoliten u Njujorku.
Pol Sezan - Jabuke
Većina slika Pola Sezana su mrtve prirode. Tokom svog života, naslikao je više od 270 mrtvih priroda u ateljeu, sa jednostavnim rekvizitima: tkaninom, jabukama, vazom ili činijom, a kasnije i gipsanim skulpturama. Često je prikazivao simbolično voće, a posebno jabuke. Kao potpora mu je često služila jedna jabuka koja je veća od ostalih, a druge jabuke je postavljao još pod jednim uglom i “gurao“ u prvi plan. Za sliku Jabuke smatra se da je naslikana 1878-1879. ili 1883-1887. godine. Danas se ova slika nalazi u muzeju umetnosti Metropoliten u Njujorku.
Šarl Bodler - O Žanu Ogistu Dominiku Engru
Priličnu, a mislim i nezapaženu osobenost dara g. Engra, predstavlja njegova sklonost bavljenju ženama; on ih prikazuje onakvima kako ih vidi, jer bi se reklo da ih odviše voli kako bi poželeo da ih menja; on se posvećuje najsitnijim pojedinostima njihove lepote sa strogošću nekog hirurga; prati najblaža talasanja njihovih linija s ropskom vernošću nekog zaljubljenika.
“Salon 1846“, VIII
Estetičke zanimljivosti
Kamil Pisaro - Dve mlade seljanke
Kamil Pisaro je želeo da sačuva na svojim slikama vrednosti agrarnog društva kome je pretila brza industrijalizacija u Francuskoj. Kasna manifestacija ove teme je slika Dve mlade seljanke, koju počeo u leto 1891. godine i završio sredinom januara 1892. godine, mesec dana pre otvaranja velike izložbe njegovih slika u organizaciji trgovca slikama Žozefa Dirana Ruela. Ova slika se danas nalazi u muzeju umetnosti Metropoliten u Njujorku.
Džejms Tiso - Veče
Džejms Tiso je bio uspešan slikar pariskog društva pre nego što se preselio u London 1871. godine. On je postao poznat kao slikar moderno obučenih žena prikazanih u različitim scenama iz svakodnevnog života. Ova tema prikazana je i na njegovoj poznatoj slici Veče, takođe poznatoj kao Bal, iz 1880. godine. Slika se danas nalazi u muzeju Orsej u Parizu.
Džejms Ensor - Popodne u Ostendeu
Na početku umetničke karijere belgijski slikar i grafičar Džejms Ensor je slikao seriju žanr scena koje su poznate kao Buržoaski salon. Kao i njegova slika iz 1881. godine Popodne u Ostendeu poznata i po nazivu Posle ostendeovskog ručka, i slike iz ove serije obično prikazuju jednu ili dve osobe u buržoaskom enterijeru. Slika Popodne u Ostendeu, naslikana sa slikarskim nožem u blokovima turobne zelene i crvene boje, danas se nalazi u Kraljevskom muzeju lepih umetnosti u Antverpenu.
Endru Vajet - Kristinin svet
Slika Kristinin svet je jedna od najpoznatijih američkih slika XX veka. Naslikao ju je Endru Vajet 1948. godine u realističkom stilu, poznatom kao magični realizam, u kojem su svakodnevni prizori prožeti poetskom misterijom. Ova slika se danas nalazi u Muzeju moderne umetnosti u Njujorku.