Artnit

"Najzad, Grci i Rimljani, čiji su pogledi bili upereni samo u ovaj život i koji nisu naslućivali savršenija uživanja nego što su ovozemaljska, nisu, već samim karakterom svoje vere, bili kao mi, upućeni na meditacije i želje. Stvarana prema našim nevoljama i potrebama, hrišćanska vera nam neprestano pruža dvostruku sliku; sliku zemaljske tuge i nebeske radosti i na taj način čini od našeg srca izvor sadašnjih zala i dalekih nada iz čega potiču neiscrpna sanjarenja. Hrišćanin sebe uvek smatra za putnika koji na ovom svetu prolazi dolinom plača i koji će se odmoriti tek u grobu. Ovaj svet nije predmet njegovih želja, jer zna da je život ljudski kratkog veka, i da bi mu se taj predmet brzo izmakao.

Objavljeno u Društvo

Koncept Darme, grubo preveden kao pravednost je jedan od najizazovnijih u indijskoj religiji i filozofiji. Čini se da preseca toliko konceptualnih razlika - pravnih, društvenih, moralnih, religijskih - da onima koji pridaju značaj ovim podelama može da deluje zbunjujuće. A ipak, postoji nešto fascinantno u pogledu pojma Darme čija upotreba traje više milenijuma, što ukazuje na uporan napor suočavanja sa činjenicama i smislom, institucijama i idealima.

Objavljeno u Društvo
Ponedeljak, 10 Februar 2020 12:46

Karma kao ponovno vraćanje čoveka na put Darme

Karma je osnovni pojam u indijskoj religiji i filozofiji, univerzalni kauzalni zakon kojim dobra ili loša dela određuju buduće načine postojanja pojedinca. Život čoveka je posledica njegovog prošlog života i uzrok sledećeg. Kakav će biti sledeći život zavisi od toga kako čovek živi, šta misli i oseća u trenutnom životu jer prema "tragovima" koje je ostavio, zakon karme će kreirati buduće situacije.

Objavljeno u Društvo

Hinduizam je nastao radi prikazivanja unutrašnjeg razvoja u spoljašnjoj formi, kako bi ljudi mogli spoznati spiritualne istine posmatranjem spoljašnje forme. Razmotrimo ih na kratko i pogledajmo šta je duša trebalo na svakom od nivoa da nauči i kako se okruženje prilagođavalo napretku.

Objavljeno u Društvo

U XIX i XX veku vladajuća moralna svest je odbacila poslednje ostatke pravog hrišćanskog asketizma i hrišćanskog žrtvovanja ovoga sveta u ime transcendentne težnje ka drugom svetu. Pobedio je buržoaski moral, moral relativnih vrednosti položaja u ovom svetu, vrednosti bogatstva, vlasti, slave, seksualnog sladostrašća, uživanja u raskoši i komforu. I samo hrišćanstvo sve više postaje buržoasko, iz njega nestaje prava svetost, nepomirljivost prema "svetu", lepota težnje ka drugom svetu.

Objavljeno u Društvo
Nedelja, 01 April 2018 11:19

Simbol magarca u hrišćanskoj religiji

U hrišćanskoj religiji magarac odnosno magarica zauzima mesto puno poštovanja. Hrišćanski simbolizam je dubok i mnogostruk, ali jezgro leži u statusu i karakteru ove životinje. U Bibliji on ima simboličko značenje i u oba Zaveta je poštovana životinja i spominje se na 173 mesta, čest je motiv u prazničnim pesmama i religioznim umetničkim delima.

Objavljeno u Urbane životinje
Četvrtak, 26 Oktobar 2017 13:06

Ani Besant - O budizmu

Najvažnije učenje Bude tiče se "potčinjavanja svih Ašava", posledica čovekovog života sa objektima želje. Među njima postoji sedam takvih vrsta posledica, koje postepeno treba napuštati: (1) uvidom - uvidom u četiri Uzvišene Istine, uništavanjem obmane jastva, oklevanja i zavisnosti od spoljašnjih akcija; (2) podrvrgavanjem - pet čula i uma;

Objavljeno u Društvo
Četvrtak, 16 Februar 2017 11:56

Džejms Džordž Frejzer - Zlatna grana

Britanski antropolog Džejms Džordž Frejzer je najpoznatiji po svom delu Zlatna grana. Ovo delo je objavljeno u dva toma 1890. godine sa podnaslovom Studija komparativne religije, a zatim prošireno na 12 tomova u periodu od 1911. do 1915. godine, koja su objavljena pod podnaslovom Studija o magiji i veri. Frejzer ističe da je napredak univerzalan za sve religijske sisteme i društva, od magijskih rituala preko višeg stupnja religije do naučnog razumevanja. Ovaj razvojni "trokorak" je i danas jedna od teorija antropologije koja nije osporena u potpunosti, a uticaj ovog dela je bio veliki u XX veku i izvan oblasti antropologije, na primer u psihologiji, poeziji, prozi, drami.

Objavljeno u Društvo
Utorak, 20 Decembar 2016 12:55

Karl Marks - O religiji

Karl Marks nije nikada detaljnije proučavao religiju, niti se bavio religijom kao celovitim sistemom vrednosti. On ističe tri funkcije religije u društvu filozofsku, egzistencionalno-emocionalnu i društveno-političku. Pri tome odbacuje objašnjenje religije na osnovu ideje o najvišem biću, i naglašava da kriterijum dobra i zla treba da se traži u ljudskoj prirodi, a ne u pripisanoj grešnosti čoveka.

Objavljeno u Društvo
Subota, 08 Oktobar 2016 10:57

O sekularizaciji

Pojam sekularizacija potiče od latinske reči saecularis, što znači svetski ili privremen. U svom prvobitnom značenju ovaj pojam je označavao proces izuzimanja neke teritorije ili ustanove od crkvene jurisdikcije ili kontrole. Danas se često pod ovim pojmom podrazumeva u najširem smislu društveni proces kojim neki objekat, institucija, područje ili društvo u celini gubi eksplicitno religijska, odnosno na taj način stiče svetovna (sekularna) obeležja. Smatra se da je ona posledica brzih promena u društvu, koje uslovljavaju gubljenje društvenog značenja religijskog mišljenja, ponašanja i prakse.

Objavljeno u Društvo
Strana 1 od 2
Vi ste ovde: Home Flora doma Prikazivanje članaka po tagu religija