Artnit

Utorak, 11 Juni 2013 21:29

Bršljan - dekorativna puzavica Istaknut

Bršljan je veoma dekorativna zimzelena biljka koja vodi poreklo iz Evrope i Azije. Ova zanimljiva puzavica se javlja u velikom broju varijeteta, sa raznovrsnim zelenim koloritom listova ili zanimljivim šarenim listovima. Veoma je otporan i odgovara ljubiteljima zelenila koji imaju malo vremena za negu biljaka.

Bršljan je biljka koja se sama učvršćuje na podlogu po kojoj se penje. Na njenoj stabljici se nalaze naizmenični zeleni ili atraktivno šareni listovi koji mogu biti celoviti ili sa tri do pet ureza. Cveta u oktobru. Plodovi su bobice modre boje koje su omiljena poslastica pticama, ali su otrovni za ljude.

Bršljanu odgovara svetlo mesto bez direktnog sunca, polusenka, ili senka. Njegovi izdanci ne vole jaku svetlost, pa se retko uspinje uz svetle zidove izložene suncu i uprkos prirodnom bujnom rastu na tim mestima ostaje nerazvijen.

Varijeteti sa zelenim ili tamnijim lišćem idealni su za severne zidove i senovitija mesta, a oni sa šarenim listovima traže više svetlosti i zaklon od hladnih vetrova. Višebojni varijeteti u senci gube šare i zato im odgovara polusenka.

Bršljan ne treba da se sadi na južnim pozicijama gde će biti izložen direktnom suncu i brzom isušivanju zemlje. Takođe, treba izbegavati i klizave stare zidove koji se odranjaju i na kojima ne može da nađe oslonac.

Bršljan raste na gotovo svim vrstama zemljišta, ali mu najviše odgovara plodno zemljište, bogato humusom, po mogućnosti alkalno, ravnomerno vlažno, rastresito i dobro propusno zemljište.

Veoma je otporan na pojavu niskih i visokih temperatura. Izmrzavanje zemljišta tokom vedrih zimskih dana za bršljan može da bude problematično. Neki bršljani, a posebno oni šarenolisni mogu pretrpeti oštećenja za vreme jakih zima, ali se obično oporave u proleće.

Najbolje je da se sadi u proleće ili da se mlade biljke zaštite tamnom mrežicom od zimskog sunca. Bršljani mogu da se razmnožavaju i u leto, pomoću poluzrelih mladica novog rasta, da bi se dobila biljka puzavog rasta. Ako se za razmnožavanje koristi stariji izdanak dobija se biljka više grmastog tipa rasta.

Bršljan koji je posađen uz zid kuće neće oštetiti čvrsto zidanje ciglom, ali može izbaciti slabiju žbuku ili oštetiti boju na zidu.

Bršljan je bujna i dugovečna biljka. Tokom prvih godina raste sporo. Da bi se ubrzao rast i grananje, mlade izboje treba poleći i pričvrstiti uz zemlju gde će vrlo brzo doći do rasta prostranih izboja. U početku uz jednostavnu drvenu konstrukciju mogu da se usmeravaju i vezuju mladi izdanci. Posle tri, četiri godine počinje nagli rast i biljka se svojim specifičnim izdancima učvršćuje samostalno za zidove visine do 20 metara.

Iako se izabere pravo mesto, ponekad bršljan ne raste uza zid. Najčešći razlog za to je hemijski sastav zida, jer svež beton "spaljuje" adventivne korenčiće kojima se bršljan penje. Tada treba sačekati prvu kiselu kišu koja će neutralisati baznu reakciju zida. Ako je zid obložen fasadnim ciglama koje daju kiselu reakciju, treba da se napravi drvena konstrukcija uz koju će se bršljan penjati. Neće se penjati uz zid, i ako se za reznice koriste stare grane koje su precvetale i koje neće obrazovati izdanke za puzanje.

Tokom godina bršljan formira vrlo gusto zelenilo koje se teško odvaja od zida, pa ga treba s vremena na vreme orezati, u martu, odmah posle pojave izbojaka. Prilikom orezivanja obavezno treba da se koriste rukavice, jer sokovi koje bršljan ispušta nadražuju kožu.

Bršljani su osetljivi na crvenog pauka, štitaste i biljne vaši i na gljivičnu pegavost listova. Svi delovi biljke mogu izazvati ozbiljne probleme ukoliko se progutaju, a dodir sa njenim biljnim sokom može izazvati alergijsku reakciju ili nadražiti kožu.

Bršljani se dosta razlikuju po veličini i brzini rasta. Zato treba birati vrste koje će odgovarati potrebama mesta na koje će se posaditi.

Pročitano 30929 puta Poslednji put izmenjeno Četvrtak, 02 Maj 2019 10:44

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Flora doma Bršljan - dekorativna puzavica