Gospina papučica (Cypripedium calceolus) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice kaćuna (Orchidaceae). Njen naziv potiče od grčkih reči Kypris, što je nadimak Venere, boginje ljubavi i lepote i pedilon što znači cipelica, dok je naziv vrste calceolus latinska reč za cipelicu.
Gospina papučica je jedna od najsporije rastućih biljaka na svetu. Može da poraste 20 do 60 santimetara u visinu.
Stabljika gospine papučice je zeljasta i debela i raste uspravno iz puzećeg dela. Na poprečnom preseku je okruglasta, prekrivena kratkim dlačicama, a njenu osnovu obavijaju prilegli, eliptični, ljuskasti listovi. Na licu su listovi svetlozeleni, a na naličju plavo-zeleni, a po celoj površini uzdužno naborani i na rubovima malo dlakavi.
Da bi procvetali prvi cvetovi, gospinoj papučici je potrebno od 6 do 11 godina. Ona cveta u maju i junu, a u višim planinskim predelima u julu. Cvetovi su veliki i imaju duge, često uvijene latice koje variraju od crveno-braon do crne, retko zelene boje i žutu, konkavnu, mešinastu mednu usnu nalik na papučicu unutar koje su vidljive crvene tačke. Njihov miris je ugodan i podseća na marelicu. Plod je čahura sa velikim brojem sitnih semena.
Gospina papučica je retka i zato je zakonom zaštićena vrsta. Glavni uzrok njene ugroženosti je branje zbog lepote cvetova. Često je presađuju u vrtove, ali pošto su za njen rast i razvoj potrebne gljivice u tlu, ona može da uspeva samo nekoliko godina.