Artnit

Subota, 23 Mart 2019 11:58

Gospina papučica - najlepša evropska orhideja Istaknut

Gospina papučica (Cypripedium calceolus) je evropska vrsta orhideje. Ime je dobila zbog prepoznatljivog oblika cveta koji podseća na papučicu. Potiče iz jugoistočne Azije, južne Kine, a raste i u Indiji, Filipinima i Tajlandu gde su i prirodna staništa. Često raste u šumama bukve, bora i ariša od nizijskog do alpskog pojasa pojedinačno ili u manjim grupama. U Srbiji raste samo na Suvoj planini.

Gospina papučica (Cypripedium calceolus) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice kaćuna (Orchidaceae). Njen naziv potiče od grčkih reči Kypris, što je nadimak Venere, boginje ljubavi i lepote i pedilon što znači cipelica, dok je naziv vrste calceolus latinska reč za cipelicu.

Gospina papučica je jedna od najsporije rastućih biljaka na svetu. Može da poraste 20 do 60 santimetara u visinu.

Stabljika gospine papučice je zeljasta i debela i raste uspravno iz puzećeg dela. Na poprečnom preseku je okruglasta, prekrivena kratkim dlačicama, a njenu osnovu obavijaju prilegli, eliptični, ljuskasti listovi. Na licu su listovi svetlozeleni, a na naličju plavo-zeleni, a po celoj površini uzdužno naborani i na rubovima malo dlakavi.

Da bi procvetali prvi cvetovi, gospinoj papučici je potrebno od 6 do 11 godina. Ona cveta u maju i junu, a u višim planinskim predelima u julu. Cvetovi su veliki i imaju duge, često uvijene latice koje variraju od crveno-braon do crne, retko zelene boje i žutu, konkavnu, mešinastu mednu usnu nalik na papučicu unutar koje su vidljive crvene tačke. Njihov miris je ugodan i podseća na marelicu. Plod je čahura sa velikim brojem sitnih semena.

Gospina papučica je retka i zato je zakonom zaštićena vrsta. Glavni uzrok njene ugroženosti je branje zbog lepote cvetova. Često je presađuju u vrtove, ali pošto su za njen rast i razvoj potrebne gljivice u tlu, ona može da uspeva samo nekoliko godina.

Pročitano 4490 puta

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Flora doma Gospina papučica - najlepša evropska orhideja