Svetska zdravstvena organizacija, posle sprovedenih istraživanja, utvrdila je da su najugroženiji prostori u urbanim sredinama stanovi. Istraživanjima je utvrđeno i da se uz pomoć biljaka održava čist vazduh u domu. Televizori, kompjuteri, mobilni telefoni, mikrotalasne pećnice i drugi kućni aparati samo su neki od izvora zračenja u domu. Dokazano je i da difenbahija, filadendron, peperomija pomažu kod štetnog zračenja. Posebno se ističe spatifilum koji ima sposobnost da apsorbuje štetna zračenja koja emituju ekrani televizora i monitori kompjutera.
Sobne biljke, naročito one sa gustim lišćem, regulišu uspešno vlažnost vazduha u prostorijama čineći ga optimalnim za ljudsko zdravlje. One korenom upijaju vodu iz zemlje i šalju ga lišću koje isparava. Posebno dobri "regulatori" vlažnosti vazduha su fikus i paprat.
Sobne biljke, posebno one velikih listova, filtriraju štetne gasove, smanjuju količinu alergena u vazduhu. Među najboljim "čistačima" vazduha su fikus, dracena, bršljan, spatifilum, hlorofitum i razne vrste palmi. Vazduh prečišćavaju i aloja vera, filadendron i sanseverija. Korisne cvetnice su spatifilum i saksijski gerber.
Sobne biljke omogućavaju veću koncentraciju kiseonika, što stvara osećaj svežine u prostoru. Iz vazduha upijaju ugljen dioksid i uz pomoć fotosinteze prevode ga u kiseonik. Količine kiseonika koje one "udahnu" su minimalne. Treba pomenuti i sobnu jelu koja prijatno miriše zahvaljujći svojim eterskim uljima i tako osvežava prostor. Njena ulja deluju kao najfiniji prirodni dezodorans, ozonator i biljni inhalator.
Sobne biljke ublažavaju zamor, glavobolju, kašalj i iritaciju očiju. One uvek deluju umirujuće i smanjuju stres. Psihijatri se slažu u oceni da biljke mogu da poboljšaju mentalno zdravlje, posebno osoba koje se osećaju depresivno ili usamljeno.
Da bi se osetilo blagotvorno dejstvo sobnih biljaka procena stručnjaka je da na desetak kvadrata, u prostoriji čija je visina do tri metra, budu bar dve biljke, koje bi trebalo da imaju dovoljno prostora kako bi vazduh cirkulisao oko njih.