Bergeniji najviše odgovara polusenovito mesto. Može da napreduje na sunčanim mestima, ako je zemljište dovoljno vlažno. Kada je u senci listovi su lepi, veliki, ali manje cveta.
Bergeniji odgovara humusno, lako, stalno umereno vlažno zemljište.
Kada je u toku leta suša, bergeniju treba povremeno zalivati, ali ne previše, jer listovi mogu da se posvetle.
U rano proleće oko bergenija se može dodati oko 5 cm debeo sloj komposta, koji se ukopa plitko i prekrije sa oko 10 cm slojem, na primer usitnjenog lišća, tankih grančica i trave. Drugo prihranjivanje nije neophodno.
Bergenija se može razmnožavati setvom semena u proleće u supstrat pomešan sa peskom, ili vegetativno pomoću rizoma u proleće nakon cvetanja ili tokom jeseni. Lakši način razmnožavanja je pomoću reznica sa stabla u jesen ili početkom zime. Kada se reznica ožili u vodi, sadi se na stalno mesto u vrtu, zaštićeno od hladnih i suvih zimskih vetrova koji mogu da je oštete. Mlade biljke se sade na razmaku oko 40 cm, a zatim se dobro zaliju.
Pošto se bergenije šire brzo mogu se saditi ispod drveća da bi ga ubrzo opkolile, a izgledaće lepo posađene na gredici u grupama ili u kombinaciji sa drugim cvećem. Na jednom mestu mogu da budu osam do deset godina.
Da bi se cvetanje bergenije produžilo treba redovno uklanjati precvetale cvetove. U kasnu jesen i u rano proleće, treba odstraniti osušene listove.