Rod Helenium obuhvata oko 40 zeljastih višegodišnjih, jednogodišnjih i dvogodišnjih zeljastih biljaka, koji pripada porodici glavičoka. Ovaj rod je dobio ime po Heleni Trojanskoj ili Jeleni, po grčkoj mitologiji kćerki Zevsa i Lede, ženi kralja Sparte, Menelaja, koju je oteo Paris, trojanski princ, zbog koje je počeo rat. Po legendi cvetovi su nikli iz zemlje, na kojoj su pale njene suze.
Helenijum potiče iz Severne Amerike. Indijanci su koristili njegove suve latice da spreče alergiju ili leče kijavicu. Takođe, koristili su ih za pravljenje burmuta, koji su udisali da bi izazvali kijanje kojim bi, kako su verovali osloboditi telo od zlih duhova.
Helenijum ima uspravne, razgranate stabljike. Listovi su lancetastog oblika, nazubljeni po obodu.
Cvetovi helenijuma su nalik na bele rade i u njihovoj sredini se kupasto izdiže plodnica tamnije boje, a latice se šire prema vrhu. Oni mogu da budu u nijansama zlatne, žute, narandžaste, rđe, mahagonija, tamnocrvene nalik rubinu.
Danas postoji veoma mnogo hibrida helanijuma koji se gaje u vrtovima. Poznata je sorta rubin patuljak (Rubinywerg), koja može da poraste u visinu do 70 cm, cveta od jula do kraja septembra, a cvetovi su tamnocrveni. Sorta Loysder Wieck je veoma zanimljiva zbog uvijenih latica. Sorte Indianer Sommer, Goldrausch i Rauchtopas mogu da porastu i do jednog i po metra.
U vrtu se helenijum sadi u mešovite leje. Srednje visoke ili visoke vrste se sade u pozadini, ili kao dominantna biljka u vrtu.