Plumbago je rod od 10 do 20 vrsta cvetnica, koji pripada porodici Plumbaginaceae. Ime roda potiče od latinskih reči plumbum, što znači voditi i agere, što znači da liči. Ovo ime je prvi upotrebio Plinije Stariji, koji je zbog cveta olovnoplave boje i sposobnosti da stvori mrlje soka olovne boje na koži, verovao da je ova biljka lek za trovanje olovom.
Plumbago potiče iz južne Afrike. U svom prirodnom staništu je žbun koji raste od 1 do 3 m visine i približno toliko raste i u širinu. Neke vrste su se tradicionalno koristile za lečenje bradavica, preloma i rana. Ušmrkavao se protiv glavobolje i koristio za razbijanje loših snova. Štap biljke je stavljan u slame koliba, jer se verovalo da štiti od groma.
Listovi plumbaga su mali, ovalni, izduženi, a sa zadnje strane hrapavi i sivo-zeleni, a zbog refleksije svetla izgledaju belkasti.
Plumbago cveta od juna do kasne jeseni. Cvetovi sa po pet latica se formiraju sa bočnim izbojcima i formiraju loptaste cvasti, i najčešće su svetloplave boje, a u zavisnosti od vrste mogu da budu i beli, ružičasti i tamnoplavi.
Plumbago može da se gaji kao puzavica, kojoj treba obezbediti lestvice ili mrežu oko kojih će obavijati svoje lastare. Orezivanjem se može oblikovati kao žbun.
U vrtu se plumbago može gajiti kao visoka rubna biljka i u kombinaciji sa drugim cvećem ili ukrasnim travama.
Plumbago može da se gaji u većoj saksiji, koja će krasiti terase ili balkone tokom leta, a pre prvih mrazeva unese u svetlu prostoriju koja se ne greje.