Artnit

Ponedeljak, 10 Decembar 2012 21:59

Novogodišnje drvo Istaknut

Novogodišnje drvo ili božićno drvo je ukrašeno drvo, najčešće jelke ili bora i tradicionalno se povezuje sa proslavom Nove godine ili Božića. Novogodišnje drvo je centralni deo proslave jednog od najstarijih i najlepših praznika svih naroda. Porodice se okupljaju oko njega i razmenjuju poklone, postavlja se u hotelima, šoping molovima, na ulicama.

Za stare narode zimzeleno drveće i biljke su imale posebno značenje zimi. Kao što danas ljudi ukrašavaju svoje domove za vreme praznika sa novogodišnjim drvetom bora ili jele, stari narodi su stavljali njihove grane na vrata i prozore. Verovalo se da će zelenilo oterati veštice, zle duhove i bolesti.

Na severnoj hemisferi najkraći dan i najduža noć je 21. ili 22. decembra i zove se zimska kratkodnevnica. Mnogi stari narodi su verovali da je sunce bog, a da zima dolazi svake godine zato što se on razboli i umori. Oni su slavili kratkodnevnicu jer su verovali da će suncu, bogu biti bolje. Zimzelene grane simbolizovale su sve zelene biljke koje će ponovo rasti kada sunce, bog ojača i dođe leto.

Stari Egipćani su obožavali boga sunca koga su zvali Ra. Za vreme kratkodnevnice, kada su verovali da se Ra razboli Egipćani su unosili u svoje domove grane zelenih palmi koje su za njih simbolizovale trijumf života nad smrću.

Stari Rimljani su obeležavali kratkodnevnicu na svečanostima u slavu Saturna, boga poljoprivrede. Da bi obeležili događaj oni su ukrašavali svoje domove zimzelenim granama. Verovali su da će ubrzo njive i voćnjaci biti zeleni i puni plodova.

U severnoj Evropi druidi, sveštenici Kelta su takođe, ukrašavali svoje hramove sa zimzelenim granama kao simbolom večnog života. Vikinzi u Skandinaviji su verovali da je zimzeleno drvo, drvo boga sunca Baldera.

Mnogi smatraju da je Nemačka prva počela sa tradicijom novogodišnjeg drveta ili božićnog drveta, onakvom kakvom je danas znamo, u XVI veku kada su Hrišćani uneli ukrašeno drvo u svoje domove, dok su neki pravili piramide od drveta i ukrašavali ih sa zelenilom i malo sveća od drveta. Veruje se da je Martin Luter protestanski reformator, u XVI veku prvi dodao upaljene sveće na drvo. Šetajući po svom domu jedne zimske večeri, dok je pripremao propoved bio je zadivljen sjajem zvezda koje su svetlucale u zimzelenom drveću. Da bi ponovio ovu scenu za svoju porodicu uneo je drvo u dnevnu sobu i ukrasio grane sa svećama koje su gorele.

Danas novogodišnje drvo postoji u mnogim formama. Prirodno ili veštačko, neukrašeno ili ukrašeno sa svećama, sijalicama, ornamentima, igračkama, figurama, slatkišima, obojeno ili svetleće, i čak okrenuto naopako, ali to je ipak novogodišnje drvo.

Pročitano 5670 puta Poslednji put izmenjeno Ponedeljak, 05 Januar 2015 13:28

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Flora doma Novogodišnje drvo