Utiskivanje kao oblik ranog učenja
Utiskivanje je veoma specifičan i upečatljiv oblik ranog učenja, koji predstavlja spoj jedne instinktivne, urođene tendencije ponašanja i učenja. Engleski biolog Daglas Spalding koji se smatra za oca moderne etologije, istraživao je instinktivno ponašanje životinja pedesetih godina XIX veka u Francuskoj i opisao ovaj oblik učenja, koji je postao opšte poznat i izučavan tek posle opisa austrijskog biologa i zoologa Konrada Lorenca 1937. godine.
Pavlovljevi psi - proces formiranja uslovnog refleksa
Ruski lekar, naučnik i fiziolog Ivan Pavlov dobio je Nobelovu nagradu za medicinu 1904. godine za svoje klasične eksperimente, posebno na digestivnim žlezdama pasa u kojima je utvrdio proces formiranja uslovnog refleksa. U to vreme značaj ovog otkrića je bio ogroman, jer su prvi put čulni nadražaji lučenje soka bili povezani tada jos neshvaćenom neuralnom vezom koja se uspostavila kroz proces učenja.
Burhus Frederik Skiner - Operantno uslovljavanje
Američki bihejvioralni psiholog Burhus Frederik Skiner je tridesetih godina XX veka izučavao instrumentalno uslovljavanje, oblik učenja kome je dao naziv operantno uslovljavanje. On je eksperimentisao na pacovima i golubovima stavljajući ih u takozvanu Skinerovu kutiju i pokazao efekte različitih vrsta režima potkrepljenja.
Džon Lok - Razmišljanja o obrazovanju
Engleski filozof Džon Lok je neke ideje u vezi sa obrazovanjem izložio u svom delu Razmišljanja o obrazovanju, koje je objavio 1693. godine. Ovo delo je više nalik na uputstvo za upotrebu nego na filozofski tekst. Cilj obrazovanja, po njegovom mišljenju, nije da se stvori naučnik, već da se stvori čovek vrline. Preciznije, cilj obrazovanja je da se usadi ono što Džon Lok naziva princip vrline, a to je sposobnost da se sluša razum, a ne strast. Autoritet u obrazovanju dece, po njemu pripada isključivo roditeljima, i u skladu je sa njihovim porodičnim načinom života.
Frensis Bekon - O učenju iz knjiga
Čitanje služi za uživanje, za ukras, i za osposobljavanje; uživamo u njemu kad smo usamljeni i povučeni, ukrašavamo pročitanim razgovor, i osposobljavamo se njime da vodimo poslove. Jer iskusni ljudi mogu da izvršuju pojedinosti, i možda da rasuđuju o njima, jednoj po jednoj; ali široka shvatanja, i zamisli, i mudro vođenje poslova, dolaze najbolje od onih koji su učeni.
Uticaj muzike na pamćenje i učenje
Još je Platon tvrdio da je muzika efikasnije oruđe za obrazovanje, od bilo kog drugog. Da bi lakše pamtili stari Grci su pevali svoje drame. Savremena istraživanja ukazuju da je uticaj muzike moćan, i da neke vrste muzike aktiviraju levu i desnu hemisferu mozga što maksimizuje učenje i pamćenje.