Artnit

Od izvesnog vremena kod nas je ušlo u običaj da se govori o narodnom duhu, da se zahteva narodni duh, da se žali na odsustvo narodnog duha u književnim delima, ali niko i ne pomišlja da jasno kaže šta podrazumeva pod rečima narodni duh.

Jedan od naših kritičara, izgleda, smatra da se narodni duh sastoji u izboru predmeta iz istorije svoje domovine.

Objavljeno u Pero

Postoje, pre svega, dve vrste pisaca: takvih koji pišu zbog same stvari, i takvih koji pišu zato da bi pisali. Oni prvi imali su misli, ili su doživeli iskustva koja im se čine vredna da ih saopšte; ovima drugim treba novaca, pa zato i pišu, za novac. Ovi misle zato da bi mogli pisati. Mogu se poznati po tome što svoje misli, kolikogod mogu više, raspredaju, a izvode i upola tačne, krnje, preterane i nesigurne misli, a obično vole polutamu, kako bi izgledali ono što nisu; zbog toga je njihovo pisanje lišeno određenosti i potpune razumljivosti. Otuda se može lako primetiti, da oni pišu samo da bi trošili hartiju.

Objavljeno u Društvo
Subota, 23 Februar 2019 11:56

Književnost prosvetiteljstva

Prosvetiteljstvo ili racionalizam (od latinske reči ratio - razum) se javlja u XVII veku kao pokret građanske klase i građanske svesti protiv verovanja i dogmi srednjeg veka. Kulturnoknjiževna epoha prosvetiteteljsva ima svoje korene u filozofskim idejama tog vremena i obuhvata ceo XVIII vek, a u nekim zemljama sa kasnijim književnim razvitkom odjeci prosvetiteljskih ideja su trajali do sredine XIX veka.

Objavljeno u Pero
Utorak, 09 Oktobar 2018 10:37

Epistolarna književnost

Termin epistolarna književnost odnosi se na književna dela koja se zasnivaju na korišćenju epistolarne forme, popularnog stila među književnicima od XVII veka. Epistolarna forma predstavlja pisanje romana, priče ili pesme u obliku niza dokumenata - najčešće pisama, ali i zapisa iz dnevnika, članaka, isečaka iz novina, nekih dokumenata. Ona je izrečena u prisnom tonu obraćanja, pisana strasno, osećajno, s puno detalja i emocija.

Objavljeno u Pero
Nedelja, 03 Decembar 2017 11:52

Barok u književnosti

Barok je opšti stil umetnosti i književnosti u XVI i XVII veku, koji se nadovezuje na renesansu. Njegovo vremensko određenje uglavnom obuhvata razdoblje između 1570. i 1670. godine. Umetnički izvor baroka je renesansa a duh katolički reakcionizam. Književnost baroka razvija se u senci kontrole katoličke reakcije, a na književno stvaralaštvo posebno utiču ideje katoličke crkve o čoveku i životu. Nasuprot renesansnom optimizmu, veri u život i čovekovu snagu, u baroku se pripoveda ljudska nemoć i ništavnost ovozemaljskog života. Misao i rasprave o smrti postaje centralna tema crkvene literature i snažno utiče na književnost baroka.

Objavljeno u Pero
Utorak, 14 Novembar 2017 11:23

Karl Jaspers - Književnost i umetnost

Književnost i umetnost u svojim velikim stvaraocima jesu razumevanje bivstvovanja, kao što su to religija i filozofija. Bogovi su Grcima dali Homera i Hesioda, kaže Herodot. Grčki filozofi, pa čak i Aristotel, citiraju Homera, kao da je on bio filozof koji im je prethodio. Tragedija od Eshila do Euripida jeste najjasnija i najdublja svest o bivstvovanju, spram koje i filozofija može da izgleda kao suženje i osiromašenje. Grci su svet, a pogotovo svoje bogove, gledali posredstvom umetnosti; njihova religija je umetnička religija.

Objavljeno u Društvo

Mislim da je modernost uvek nešto drugo. Za književnog stvaraoca to je danas, mislim, pojačanje odnosa prema vremenu, ne podleganje zahtevima kanona, niti zahtevima jedne pseudostvaralačke destrukcije forme, jezika, izraza. Odbacivanje kulturnog pesimizma. Što intenzivnije, što kompleksnije, lucidno sagledavanje problema koji se stalno otvaraju oko nas, i daju nove podsticaje stvaralaštvu, i nude mu novu i drukčiju akustiku.

Objavljeno u Pero
Subota, 30 Novembar 2013 18:49

Isidora Sekulić - O književnoj kulturi

Šta je kultura? Sve što je atribut života, od uma i mašte pa do fizičkog zdravlja, sve je element i medijum kulture, ali ona sama nešto je drugo. Oplemenjivanje čoveka - to ima hiljade stepena, oblika, svrha.

Objavljeno u Pero
Sreda, 24 Juli 2013 21:24

Bogdan Popović - O književnosti

... Ono što je za čoveka najvažnije i najzanimljivije, ono što ga se naviše tiče, slika se i raspravlja u književnosti. Od svega što postoji na svetu, čovek se čoveka ipak najviše tiče; a čovek, ceo čovek, u svim pravcima njegova života i delanja, sa svima njegovim osećanjima, željama, nadama, pogledima na svet, mislima o njegovom zadatku i položaju na ovom svetu, jednom rečju, sa celokupnim njegovim unutrašnjim i društvenim životom - predmet je književnosti.

Objavljeno u Pero
Ponedeljak, 13 Maj 2013 21:23

Jovan Skerlić - Dogmatička kritika

Osnovna mana dogmatične kritike jeste što sva njena zgrada postoji na vrlo trošnnom temelju. Ona uzima ukus i ideje jedne izvesne epohe, jedne izvesne književnosti, i primenjuje ih kao apsolutne zakone duha ljudskog, kao nepromenjiva pravila lepoga koja važe za sve ljude, za sva mesta, za sva vremena.

Objavljeno u Pero
Strana 1 od 2
Vi ste ovde: Home Društvo Prikazivanje članaka po tagu književnost