Artnit

Subota, 21 Maj 2016 11:23

Ralf Darendorf - Homo sociologicus

Nemačko-britanski sociolog, ekonomista, filozof i liberalni političar Ralf Darendorf je najpoznatiji po svom doprinosu razvoju konfliktnih teorija društva. Studija Homo sociologicus (Sociološki čovek) je objavljena 1958. godine u Kelnu, u dva broja Časopisa za sociologiju i socijalnu psihologiju. U ovoj studiji Ralf Darendorf tvrdi da u osnovi sociološkog mišljenja postoji pojednostavljen pojam pojedinca, u kojem se on posmatra kao jednostrano određen društvenim uticajem. Ovu ideju je nazvao Homo sociologicus, a ona je povezana sa konceptom društvenih uloga.

Objavljeno u Društvo
Nedelja, 13 Mart 2016 11:50

Džon Stjuart Mil - O slobodi

Esej O slobodi engleskog filozofa i ekonomiste Džona Stjuarta Mila, koji je napisao 1859. godine, smatra se jednim od temeljnih tekstova savremenog liberalizma. Predmet ovog eseja je građanska, društvena sloboda: priroda i granice vlasti koju društvo može legitimno imati nad pojedincem.

Objavljeno u Društvo

Jedne večeri, našavši se s Anđolinom, dođe na ideju koja bar na trenutak znatno ublaži njegovo raspoloženje. Bio je to san koji je, uprkos Anđolininoj blizini, imao i razvio pored nje. Oni su tako nesrećni zbog bede koja vlada u društvu. Toliko je bio uveren u to da pomisli kako je spreman na herojska dela za pobedu socijalizma. Sva njihova nesreća bila je izazvana njihovim siromaštvom. Njegove reči su podrazumevale da se ona prodaje i da je primorana na to siromaštvom svoje porodice. Ali ona to ne primeti pa su joj njegove reči zvučale kao milovanje; uostalom činilo joj se da on okrivljuje samo sebe.

Objavljeno u Pero

Uskraćenju slobode, čak mogućnosti slobode, korespondira pružanje takvih sloboda koje ojačavaju represiju. Zastrašujuće je u kolikoj mjeri je stanovništvu dozvoljeno da narušava mir gdje još ima mira i tišine, da bude gadno i da zagađuje stvari, da izlučuje familijarnost, da se ogrešuje ο dobru formu. Zastrašujuće je zato što izražava dozvoljene i čak organizirane napore da se odbaci onaj drugi u njegovim vlastitim pravima, da se spriječi autonomija čak i u malim rezervatima egzistiranja. U prekomjerno razvijenim zemljama sve veći dio stanovništva postaje ogroman zarobljen auditorij - zarobljen ne od strane totalitarnog režima, već slobodama građana čija sredstva razonode i uzdizanja prisiljavaju i onog drugog da sudjeluje u njihovim zvukovima, prizorima i mirisima.

Objavljeno u Društvo
Utorak, 03 Novembar 2015 11:30

Emil Dirkem - O anomiji

Francuski sociolog Emil Dirkem je uveo koncept anomije u svom delu Podela rada u društvu, koje je objavio 1893. godine, a zatim u delu Samoubistvo, objavljenom 1897. godine. On smatra da se anomija pojavljuje u industrijskom društvu kada je oslabila društvena kontrola, a stanje anomije karakteriše odsustvo normi ili njihova nedefinisanost i nejasna formulisanost. Kao i ostale probleme u društvu, anomiju posmatra kao patološku pojavu, čime nagoveštava da ona može da se izleči.

Objavljeno u Društvo

No nije dovoljno utvrditi činjenično stanje, potrebno je na osnovu toga ostvariti i praksu, izvesti moralni propis. Nije dovoljno reći da je pravo na putu da se oslobodi nekih apstrakcija: razlike između stvarnog i ličnog prava - da je na putu da grubom pravu prodaje i plaćanja usluga doda i druga prava. Treba reći da je ta revolucija dobra.

Objavljeno u Društvo
Ponedeljak, 08 Decembar 2014 21:54

Herbert Markuze - Čovek jedne dimenzije

Nemački filozof i sociolog Herbert Markuze, jedan od osnivača Frankfurtske škole razvio je oblik neomarksizma koji se u velikoj meri zasniva na učenjima Georga Vilhema Fridriha Hegela i Sigmunda Frojda. Šezdesetih godina XX veka postao je poznat kao "otac nove levice" i "guru" studentskog pokreta u Sjedinjenim Američkim Državama. U svom najpoznatijem delu, Čovek jedne dimenzije opisuje razvijeno industrijsko društvo kao sveobuhvatan sistem represije, koji je ugušio raspravu i apsorbovao opoziciju.

Objavljeno u Društvo
Nedelja, 30 Novembar 2014 12:34

Ogist Kont - "Zakon o tri faze"

Francuski matematičar, filozof i osnivač sociologije kao moderne, pozitivne, nauke o društvu Ogist Kont odbacuje svaku metafiziku i uzima iskustvo kao jedini izvor pozitivnog saznanja. "Zakon o tri faze" društvenog i duhovnog razvoja, koji kao ideju razvija u delu Kurs pozitivne filozofije, važio bi kao univerzalni za razvoj društva, za razvoj duhovne sfere i za razvoj svakog pojedinačnog ljudskog bića.

Objavljeno u Društvo

To da društveni istraživač mora samo znati, a ne i uplitati se, nije ništa drugo do primena u nauci opšteg načela na kojem je zasnovano kapitalističko društvo, načela sve veće podele rada. To načelo ima i mnoge druge primene, od kojih je najteže sve veća podela između intelektualnog i manuelnog rada.

Objavljeno u Društvo

Heraklit je bio prvi antički filozof koji je nastojao da stvori zaokružen filozofski sistem. Sačuvano je oko 130 fragmenata njegovog spisa O prirodi, koji su lakonski formulisani, često veoma metaforični, pa čak i duhoviti. Pisao je veoma teško, a ponekad nejasno i bio teži za razumevanje, zbog čega su ga savremenici nazvali Mračni.

Objavljeno u Društvo
Vi ste ovde: Home Društvo Prikazivanje članaka po tagu društvo