Artnit

Nedelja, 14 Juli 2013 20:31

Sreten Vukosavljević - Dvojaki moral Istaknut

U svom članku Krivokletnici koji je objavljen u beogradskom listu Pravda 1935. godine, Sreten Vukosavljević opisuje dvojaki moral jugoslovenskih seljaka tridesetih godina, njihov osećaj povezanosti i obaveze prema suseljanima, a potpune neobavezanosti prema državi. Kao i u vreme Osmanskog carstva, oni se ni sada nisu identifikovali s moralom i pravom države u kojoj su živeli. Članak je objavljen i u knjizi Sretena Vukosavljevića, Pisma sa sela, pod naslovom Krivokletnici. Sreten Vukosavljević piše:

"... Seljakova ležernost kojom on polaže lažnu zakletvu, u odbranu krivca, i širokogrudost prema krivcu uopšte se ne može tumačiti... nekom dobrotom njegovom... To je prosto jedno njegovo nesolidarisanje sa celim zakonskim postupkom, sa osudom, donesenom po jednom pravu, koje ne odgovara seljakovom pravnom osećanju. Krivac je po seljakovom shvatanju, u velikom broju slučajeva - prvo buntovnik pa krivac. On je u neku ruku politički krivac i kada je posredi običan zločin, jer se buni protiv jednog reda tuđeg i spoljašnjeg. Ali bar ne priznaje taj red. Zakon ne daje takvom krivcu "častan zatvor" političkih krivaca, ali seljak taj zatvor priznaje kao "častan zatvor".

Hrišćanska raja u Turskoj bila je za zakletve pred vlastima izradila jedan naročiti moral. Dopušteno je bilo krivo svedočiti u odbranu hrišćanina. Krivo su se kleli, u takvim slučajevima, i to prilično mirno, i najčestitiji ljudi. I nisu se stideli iako se to javno znalo. "Na moju dušu sav taj greh, zakuni se" - tako bi prvi ljudi nagovorili ponekog, koji bi se ustezao da krivom zakletvom spase hrišćanina. "Odvešću te posle zakletve u manastir da se pričestiš i bez ispovesti i bez posta." I činilo se tako. Krivokletniku je izgledalo da je njegov greh primio na sebe ceo hrišćanski narod, i da ni najveći greh nije greh kada ga toliki jedan kolektiv prima na sebe... "

Pročitano 9463 puta

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Društvo Sreten Vukosavljević - Dvojaki moral